Falanga (bojni poredak)

Falanga je bila bojni poredak pješaštva u antičko doba. U antičkoj Grčkoj vojne postrojbe bile su organizirane u falange. To je karakterističan bojni složaj koji se sastoji od gusto poredanih hoplita s dugim kopljima (zvana dory ili sarisse) u ravnim redovima koji u konačnici čine kvadrat. Koplja su bila preko 300 cm tako da su hopliti i iz četvrtog reda mogli sudjelovati u boju prvog reda. Zaštićeni okruglim štitom od oko 1 m u promjeru i brončanom kacigom, sve to u savršeno uvježbanoj formaciji, falange su bile neprobojni živi zid i nepremostiva prepreka konjicama Istoka. Kasnije taj način borbe preuzimaju Makedonci koji koriste duža koplja. Nedostatak tog načina ratovanja njegova je relativno slaba pokretljivost pa su u srazu s Rimskim legijama redovito gubili inicijativu na bojnom polju.

Falange nestaju kao zastarjeli način da bi se u drugom obliku ponovno pojavile krajem 15. i početkom 16. stoljeća kad se pokazala potreba takvih gustih redova pješaka protiv konjice onog doba, no traju svega oko sto godina da bi konačno, početkom 18. stoljeća zauvijek otišle u povijest.