Femicid ili feminicid jest zločin iz mržnje nad osobama ženskog spola motiviran spolom žrtve. Široko je definiran kao »namjerno ubijanje žena i djevojaka zato što su žene« iako definicija varira ovisno o kulturnome kontekstu.[1] Feministička spisateljica Diana E. H. Russell prva je osoba u modernom dobu koja je 1976. definirala i kasnije proširila ovaj pojam. Femicidom se naziva i ubojstvo žene koje je počinila druga žena.[2]
Nasilje koje počini intimni partner pogađa tri od deset žena. Procjenjuje se da su u 13,5 % ubojstava globalno bili uključeni intimni partneri.[3][4] Kritičari ove problematike tvrde da izraz previše naglašava ubojstva žena koja su rjeđa jer su u više od 80 % ubojstava žrtve muškarci. Međutim, muški partner odgovoran je za gotovo 40 % ubojstava koja uključuju žensku žrtvu u usporedbi sa 6% odgovornosti partnera za ubojstva koja uključuju žrtvu muškog spola.[3]
U Hrvatskoj se 2022. god. među 135 žrtava kaznenih ubojstva (105 "ubojstava" i 30 "teških ubojstava", uključeni su brojevi za kaznena djela u pokušaju) bilježi 18 žrtava ženskog spola (u tome 12 žrtava "ubojstva" i 6 žrtava "teškog ubojstva"); među 119 utvrđenih počinitelja kaznenog djela ubojstva ima 98 muškaraca (26 kod teškog ubojstva, 72 kod ubojstva) i 21 žena (3 kod teškog ubojstva i 18 kod ubojstva). Pri tome kod žrtava ženskog spola bitno češće uspijeva dovršenje kaznenog djela: od 15 dovršenih teških ubojstava, čak je 7 žrtava ženskog spola; kod 12 dovršenih ubojstava, 6 žrtava su žene.[5] Suci Vrhovnog suda Republike Hrvatske su kod takve situacije u Hrvatskoj na Sjednici Kaznenog odjela održanoj 10. listopada 2023. god. "kategorički odbacili" predloženo uređenje femicida u Republici Hrvatskoj propisivanjem odredbe kojom bi se kaznom od 10 godina zatvora kaznilo onoga "tko ubije žensku osobu koju je ranije zlostavljao" - ocjenjujući da bi takav propis bio protivan ustavu Republike Hrvatske i međunarodnim konvencijama koje da zahtijevaju jednaku kaznenopravnu zaštitu žrtava bez obzira na rodnu pripadnost. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske Radovan Dobronić daje pritom opasku da su suci propustili uzeti u obzir Istanbulsku konvenciju, koji da ipak omogućuje povećanu zaštitu žena u odnosu na muškarce.[6] Nakon takvih mišljenja s Vrhovnog suda, Vlada RH je Hrvatskom saboru predložila izmjene kaznenog zakona gdje bi se u čl. 111. kažnjavalo kaznom od najmanje 10 godina zatvora "tko ubije blisku osobu ili osobu koju je već ranije zlostavljao" - tj. gdje se jednakom kaznom kažnjava bilo muškarca, bilo ženu koja izvrši obojstvo bilo ženske, bilo muške bliske osobe koju je počinitelj ranije zlostavljao. Predviđeno je ipak da bi se u čl. 111.a Kaznenog zakona propisalo djelo femicida tj. "teškog ubojstva ženske osobe" kojim se jednakom kaznom od najmanje 10 godina zatvora kažnjava "rodno uvjetovano ubojstvo ženske osobe" - počinitelj bi tu osim bliske osobe mogla biti i druga osoba ukoliko postoje razlozi iz kojih proizlazi "da se radi o rodno uvjetovanom nasilju".[7]
Alternativni je ponuđeni izraz rodocid (engl. gendercide) koji se smatra ambivalentnijim i inkluzivnijim. Neke feministice tvrde da su motivi za femicid drugačiji od motiva za androcid.