Friedrich Wilhelm Joseph Schelling | |
F.W.J. Schelling | |
Zapadna filozofija | |
Filozofija 19. stoljeća | |
Rođenje | 27. siječanj, 1775. (Leonberg, Njemačka) |
---|---|
Smrt | 20. kolovoz, 1854. (Ragatz, Švicarska) (79 godina) |
Škola/tradicija | Njemački idealizam |
Glavni interesi | Nathurphilosophie, Prirodne znanosti, Estetika, Religija, Metafizika, Epistemologija |
Utjecaji | Platon, Böhme, Spinoza, Leibniz, Kant, Jacobi, Herder, Goethe, Hölderlin, Fichte |
Utjecao na | Hegel, Coleridge, Kierkegaard, Heidegger, Tillich, Peirce |
Portal o životopisima |
Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling (27. siječnja 1775. – 20. kolovoza 1854.) njemački filozof
Standardne povijesti filozofije tvore ga kao središnju točku u razvoju njemačkog idealizma smještajući ga između Fichtea, njegovog učitelja prije 1800. godine i Hegela. Interpretiranje Schellingove filozofije je teško zbog njene često mijenjajuće prirode. Neki učenjaci ga karakteriziraju kao promjenljivog mislioca koji iako briljantan prelazio s jedne teme na drugu i kojemu je nedostajala moć sinteze potrebna da dođe to cjelokupnog filozofskog sistema. Ostali preispituju tvrdnju da je Schellingova misao označena dubokoumnim napredcima i umjesto toga tvrde da je njegova filozofija uvijek usredotočena na nekoliko uobičajenih tema osobito ljudska sloboda, apsolut i odnos između čovjeka i prirode.
Schellingova misao je često bila zanemarena. To ne potječe samo od uzvišenja Hegela, čija zrela djela prikazuju Schellinga samo kao običnu fusnotu u razvoju idealizma nego i iz njegove Naturphilosophie koju su pozitivistički znanstvenici često ismijavali zbog smiješnog analogiziranja i nedostatka empirijske orijentacije. Posljednjih godina učenjaci Schellingova dijela snažno napadaju takvo zanemarivanje Schellinga.