Back Giovanni Domenico Cassini Afrikaans جيوفاني دومينيكو كاسيني Arabic جيوفانى دومينيكو كاسينى ARZ Covanni Kassini Azerbaijani جووانی دومنیکو کاسینی AZB Джавані Даменіка Касіні Byelorussian Джовани Доменико Касини Bulgarian জোভান্নি দোমেনিকো কাসসিনি Bengali/Bangla Giovanni Cassini Catalan جیۆڤانی دۆمینیکۆ کاسینی CKB
| Giovanni Domenico Cassini | |
 | |
| Rođenje | 8. lipnja 1625. Perinaldo, Ligurija, Italija |
|---|---|
| Smrt | 14. rujna 1712. Pariz, Francuska |
| Prebivalište | Italija (1625. - 1673.) Francuska (1673. - 1712.) |
| Narodnost | Talijan |
| Polje | Matematika, astronomija, inženjerstvo, astrologija |
| Institucija | Sveučilište u Bologni |
| Alma mater | Isusovačko učilište u Genovi |
| Poznat po | Cassinijeva pukotina, Cassinijev zakon, Cassinijev oval Cassinijev identitet za Fibonaccijeve brojeve |
| Portal o životopisima | |
Giovanni Domenico Cassini, poznat i kao fran. Jean-Dominique Cassini (Perinaldo, 8. lipnja 1625. – Pariz, 14. rujna 1712.), francuski astronom, matematičar, inženjer i astrolog talijanskog podrijetla. Bio je profesor na Bolonjskom sveučilištu i ravnatelj Pariške zvjezdarnice (1671. – 1712.). Mjerenjem paralakse Marsa promatranoga s dvaju udaljenih položaja na Zemlji (1672.) odredio veličine Sunčeva sustava. Poboljšao tablice gibanja Jupiterovih satelita (onodobno korištenih za mjerenje vremena i određivanje zemljopisnih dužina), izradio kartu Mjeseca, otkrio pukotinu u Saturnovu prstenu (Cassinijeva pukotina) i otkrio četiri Saturnova satelita: Japeta (1671.), Reju (1672.), Dionu i Tetiju (1684). Uočio zodijačku svjetlost, diferencijalno gibanje Jupiterove atmosfere, istraživao Mjesečevo gibanje (Cassinijev zakon) i Zemljin oblik. U matematici su po njem nazvani krivulja (Cassinijev oval) i identitet (Cassinijev identitet za Fibonaccijeve brojeve).[1]