Gospodarstvo Irana

Gospodarstvo Irana
Teheran
Valuta	rijal
Fiskalna godina	21. ožujka - 20. ožujka (iranska kalendarska godina)
Gospodarske organizacije	ECO, OPEC, GECF, WTO (promatrač)
Statistika
BDP (PPP)	$1.296 bilijun USD (2013. proc.) (18.)
BDP rast	3% (2010. proc.)
BDP per capita	11.396 USD[1] (2010. proc.)
BDP po sektoru	poljoprivreda (11%), industrija (45,9%), usluge (43,1%) (2010. proc.)
Inflacija (IPC)	8%[2]
Stopa siromaštva	18% (2007. proc.)
Radna snaga	25,7 milijuna
Radna snaga prem zanimanju	poljoprivreda (25%), industrija (31%), usluge (45%) (2007. proc.)
Nezaposlenost	14,6%
Glavna industrija	nafta i prirodni plin, natrijev karbonat, motorna vozila, lijekovi, kućanski aparati, elektronika, energetika, električna energija, tekstili, graditeljstvo, cement i građevinski materijali, hrana, gnojivo, metali, obrambena industrija, turizam
Trgovina
Izvoz	94,6 milijardi USD[3] (2010. proc.)
Izvozna dobra	nafta i prirodni plin (70%)[3], motorna vozila, hrana, tehnika, rukotvorine
Glavni izvozni partneri	Kina (16.58%), Japan (11.9%), Indija (10.54%), Južna Koreja (7.54%), Turska (4.36%) (2009. proc.)
Uvoz	58.97 milijardi USD (2010. proc.)
Uvozna dobra	industrijske sirovine (46%), gotovi proizvodi (35%), tehnika
Glavni uvozni partneri	UAE (15.14%, Kina (13.48%), Njemačka (9.66%), Južna Koreja (7.16%), Italija (5.27%), Rusija (4.81%), Indija (4.12%) (2009. proc.)
Javne financije
Javni dug	12.84 milijardi USD
Prihodi	347 milijardi USD[4]
Rashodi	333 milijardi USD[4]
Ekonomska pomoć	121 milijuna USD (2008. proc.)
Glavni izvor Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima

Iransko gospodarstvo mješavina je centralno planiranog državnog vlasništva nad naftnim i drugim velikim poduzećima, privatnog poduzetništva i seoske poljoprivrede,^[5] orijentiranog k apsolutnoj samodostatnosti u svim gospodarskim granama. Krajem 2000-ih godina iransko gospodarstvo bilo je 18. najveće u svijetu^[6] (s tendencijom rasta na 12. mjesto do 2015. godine^[7]), s najrazvijenijom industrijom, poljoprivredom, energetikom, informatičkom tehnologijom i građevinarstvom na Bliskom istoku.^[8][9]

Cilj iranske vlade na gospodarskom planu je smanjiti ovisnost o proizvodnji nafte i uvesti raznolikost u gospodarstvo planiranim tržišnim reformama. U pokušaju ostvarenja tog cilja, iranska vlada ulaže u područja automobilske, zračne, elektroničke, petrokemijske i nuklearne industrije. Jako naftno tržište od 1996. godine pomoglo je u smanjenju financijske ovisnosti i redovito otplaćivanje dugova^[10] zbog čega je Iran danas treća zemlja svijeta s najmanjim postotkom vanjskog duga u odnosu na BDP (3,7% odnosno 12,8 milijardi USD^[11]). Nafta i prirodni plin, nekoć glavni iranski gospodarski aduti, danas sačinjavaju 70% izvoza^[3] ali ujedno manje od 10% ukupnog bruto domaćeg proizvoda.^[12]

Posljednjih 20-ak godina cvjeta lokalna proizvodnja najmjenjena domaćnoj potrošnji što uključuje kućanske uređaje, automobile, poljoprivredne proizvode, lijekove, itd. Danas Iran ima razvijenu domaću industriju, a mnogo se ulaže i u napredne znanosti poput nanotehnologije, biotehnologije, farmakologije, svemirske i nuklearne tehnologije, itd.^[13] Iran ima i veliki turistički potencijal s obzirom na to da se na temelju atraktivnih prirodnih i povijesnih lokaliteta navodi kao jedna među prvih 10 turističkih zemalja svijeta.^[14] Između 2005. i 2010. godine Iran je prošao proces privatizacije zbog čega je državni udjel u bruto domaćem proizvodu smanjen s 80% na 40%,^[15] dok se narednih godina planira spuštanje istog na 20%.^[16]

Gospodarstvo Irana u 2010. godini procjenjeno je između 858.66^[1] i 863,5^[17] milijardi USD prema paritetu kupovne moći, odnosno na oko 11.396 USD po glavi stanovnika što je četverostruki porast u odnosu na razdoblje prije revolucije 1979. godine unatoč udvostručenju stanovništva.^[1] Unatoč sankcijama nametnutih zbog nuklearnog programa, Iran je jedno od rijetkih vodećih svjetskih gospodarstava koje bilježi pozitivan gospodarski rast u vrijeme svjetske financijske krize.^[18] Glavni gospodarski problemi tijekom 2000-ih godina bili su dvoznamenkasti postoci nezaposlenosti^[10] i inflacije,^[19] koji su 2010. godine iznosili 14,6%^[17] odnosno 8%.^[2]

Vodeći iranski trgovački partneri su Kina, Njemačka, Južna Koreja, Francuska, Japan, Rusija, Turska i Italija,^[17] dok je povećana suradnja i sa zemljama u razvoju kao što su Sirija, Indija, Venecuela, Šri Lanka i Južna Afrika. Postotak žena u radnoj snazi je 33%^[20] odnosno 28,4% u industriji po čemu je Iran ispred svih vodećih svjetskih gospodarstava.^[21] Iranska metropola Teheran najjeftiniji je glavni grad svijeta.^[22]

1. ↑ ^{a b c} (engl.) IMF. Ožujak 2010. Iran: 5. Report for Selected Countries and Subjects. International Monetary Fund. Washington D.C.. Pristupljeno 21. travnja 2011.
2. ↑ ^{a b} (engl.) IMF. Listopad 2010. Regional Economic Outlook - Middle East and Central Asia (PDF). World Economic and Financial Survey. International Monetary Fund. Washington, D.C.. Pristupljeno 21. travnja 2011., str. 17.
3. ↑ ^{a b c} (engl.) PressTV. 2. ožujka 2011. Iran's non-oil exports reach $29bn. PressTV.ir. Tehran. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. svibnja 2011. Pristupljeno 21. travnja 2011.
4. ↑ ^{a b} (engl.) Dareini, Ali Akbar. 10. ožujka 2010. Fighting intensifies in Iran over subsidy cuts. Bloomberg BusinessWeek. New York City. Pristupljeno 21. travnja 2011.
5. ↑ (engl.) TDS. 2011. Iran: Economy. Travel Document Systems. Washington DC, New York, San Francisco. Pristupljeno 21. travnja 2011.
6. ↑ Vidi:
   • (engl.) The World Factbook. 2010. Country comparison: GDP at purchasing power parity. The World Factbook. USA. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. lipnja 2011. Pristupljeno 21. travnja 2011.
   • (engl.) World Bank. 2009. Gross domestic product 2009, PPP (PDF). World Bank. Washington D.C.. Pristupljeno 21. travnja 2011.
   • (engl.) IMF. Listopad 2010. World: 5. Report for Selected Countries and Subjects. International Monetary Fund. Washington D.C.. Pristupljeno 21. travnja 2011.
7. ↑ (engl.) PressTV. 24. prosinca 2010. Iran to be world's 12th economy in 2015. PressTV.ir. Tehran. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. siječnja 2011. Pristupljeno 21. travnja 2011.
8. ↑ Iran u međunarodnim statistikama: Industrija, Poljoprivreda, Energetika i Komunikacije
9. ↑ (hrv.) Hodaej, Mohsen Šarif. 18. veljače 2011. Islamska Republika Iran, znanstveno i tehnološko središte regije. Iranski Kulturni Centar. Zagreb. Pristupljeno 21. travnja 2011.
10. ↑ ^{a b} (engl.) Farahbakhsh, Ali. Veljača 2001. Iranian Economy in Six Snapshots. Payam-e Emrooz (No. 23). Iran. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. rujna 2007. Pristupljeno 21. travnja 2011.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
11. ↑ (engl.) The World Factbook. 2010. Country comparison: Debt - External. The World Factbook. USA. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. ožujka 2019. Pristupljeno 21. travnja 2011.
12. ↑ (engl.) IMF. Listopad 2010. Regional Economic Outlook - Middle East and Central Asia (PDF). World Economic and Financial Survey. International Monetary Fund. Washington D.C.. Pristupljeno 21. travnja 2011., str. 15.
13. ↑ (hrv.) Figenwald, Vanja. 20. ožujka 2008. Zemlje koje su nametnule sankcije Iranu s njim dobro gospodarski surađuju. Lider Press. Zagreb. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. kolovoza 2011. Pristupljeno 21. travnja 2011.
14. ↑ (engl.) Payvand News. 7. rujna 2003. Iran ranks 68th in tourism revenues worldwide. Payvand News. San Francisco. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. svibnja 2013. Pristupljeno 21. travnja 2011.
15. ↑ (engl.) PressTV. 29. studenoga 2009. Iran privatizes $63bn of state assets. PressTV.ir. Tehran. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. ožujka 2012. Pristupljeno 21. travnja 2011.
16. ↑ Vidi:
    • (engl.) NITC. 23. prosinca 2008. Justice Shares Payment Soon. Iran Daily. Tehran. Pristupljeno 21. travnja 2011.
    • (perz.) BBC. 16. srpnja 2006. بحث داغ محافل اقتصادی ايران درباره فرمان آيت الله خامنه ای. BBCPersian.com. London. Pristupljeno 21. travnja 2011.
17. ↑ ^{a b c} (engl.) The World Factbook. 2011. Iran. The World Factbook. USA. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. veljače 2012. Pristupljeno 21. travnja 2011.
18. ↑ Vidi:
    • (engl.) PressTV. 26. rujna 2010. Iran economy strong despite sanctions. PressTV.ir. Tehran. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. srpnja 2011. Pristupljeno 21. travnja 2011.
    • (engl.) IRIB. 14. ožujka 2011. Iran's economy dynamic despite US sanctions. Islamic Republic of Iran Broadcasting. Tehran. Pristupljeno 21. travnja 2011.
19. ↑ (engl.) Index Mundi. 11. ožujka 2010. Iran Inflation rate (consumer prices). The World Factbook. USA. Pristupljeno 21. travnja 2011.
20. ↑ (engl.) Moghadam, Valentine M. 10. veljače 2009. Where Are Iran's Working Women?. Payvand Iran News. The Middle East Institute. Washington D.C.. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. svibnja 2013. Pristupljeno 21. travnja 2011.
21. ↑ (engl.) Nation Master. 2005. Labor Statistics > Employees, industry, female > % of female employment (most recent) by country. World Development Indicators database. Washington D.C.. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. studenoga 2011. Pristupljeno 21. travnja 2011.
22. ↑ (engl.) CNN. 6. ožujka 2007. World's most expensive cities. Cable News Network. Atlanta, Georgia. Pristupljeno 21. travnja 2011.