Heron, Heron aleksandrijski ili Heron iz Aleksandrije (grč. Ἥρων, Hḗrōn; Aleksandrija, oko 10. – ?, oko 75.) bio je starogrčki matematičar i izumitelj. Bavio se i geometrijom, poznata je Heronova formula za računanje površine trokuta. Otkrio je algoritam za računanje kvadratnog korijena realnog broja. Konstruirao je mnoge mehaničke naprave. Najpoznatije su: uređaj za otvaranje vrata hrama koji se koristio toplinskim širenjem zraka kada se na oltaru zapali žrtveni plamen, kazališne sprave, vjetrenjača koja je pokretala orgulje, kotač s lopaticama koji pokreće mlaz pare što udara u lopatice ili Heronova kugla (preteča današnje parne turbine), Heronova boca te kugla koju je vrtjela para što je iz kugle strujala kroz savijene cijevi (preteča današnjega raketnog pogona). Sačuvan je veliki broj njegovih djela, a najpoznatije je Metrika (grč. Μετρική). Po njem je nazvan krater na Mjesecu (Heron (krater)).[1]
Heron (oko 10. – 70.) se smatra jednim od najvećih predstavnika znanosti u staroj Grčkoj. Izvodio je mnogo pokusa, poučavao je u poznatom Muzeju, u čijem sklopu je bila Aleksandrijska knjižnica.[2][3] Najpoznatiji rad mu je bio Heronova kugla ili eolipile, koji se smatra prvim parnim strojem u povijesti. Poznati izum mu je i vjetrenjača, kojom je koristio energiju vjetra za sviranje na orguljama. Mnogi njegovi radovi su izgubljeni, ali neke njegove radove možemo naći u arapskim rukopisima. Veliki utjecaj na njega je imala aritmetika i geometrija iz Babilonskog carstva. Bavio se matematikom, mehanikom, fizikom i pneumatikom, a njegov automat u koji su se ubacivale kovanice, smatra se prvim radom iz područja kibernetike.[4]