Hrvatsko pitanje bio je naziv za pitanje statusa hrvatskih zemalja i hrvatskog naroda u raznim državnopravnim okvirima tijekom povijesti - Austro-Ugarskoj, Kraljevini Jugoslaviji, SFRJ.[1] Hrvatsko pitanje negativno je utjecalo na gospodarska i društvena kretanja.[2] Pitanje je riješeno uspostavom suverene i samostalne Republike Hrvatske kao nacionalne države hrvatskog naroda 25. lipnja 1991. godine. Danas se pojam hrvatsko pitanje uglavnom odnosi na pitanje položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini i njihove neravnopravnosti, najčešće u smislu potrebe stvaranja hrvatske federalne jedinice, tzv. trećeg entiteta.[3][4]
NACIONALNO PITANJE, termin kojim se u hrvatskoj političkoj publicistici i povijesnoznanstvenoj literaturi označuje ukupnost ideoloških predodžaba, političkih i stranačkih strategija i kulturnih stremljenja proizišlih iz nacionalne borbe i državotvornih nastojanja hrvatskoga i drugih južnoslavenskih naroda. Nacionalno pitanje južnoslavenskih naroda postalo je aktualno od vremena građanskih revolucija, kad se u Europi, koja se u XVII. i XVIII. st. većim dijelom sastojala od nadnacionalnih i subnacionalnih zajednica, afirmirala građanska ideja nacionalne države, tj. predodžba o narodnom kolektivu kao osnovi i nositelju svih ustanova političkoga sustava i kulturnoga života. Dodatni poticaj aktualizaciji nacionalnoga pitanja u južnih Slavena bilo je uzmicanje Turaka u razdoblju od završetka XVII. st. do balkanskih ratova. Ono je povećalo teritorij južnoslavenskih etničkih kolektiva, što je poticalo njihove državotvorne planove i prateće ideologije. Važan preduvjet za otvaranje specifično hrvatskoga nacionalnog pitanja bila je okolnost da su se slijedom pada Mletačke Republike i sloma Napoleonova europskoga poretka našle u sastavu Habsburške Carevine - uz sjevernu Hrvatsku i Slavoniju, koje su pod Habsburzima bile već otprije - Dalmacija (zajedno s teritorijima nekadašnje Dubrovačke Republike) i cijela Istra. Istina, one su ostale pod izravnom carskom vlašću, što je onemogućivalo njihovo ujedinjenje s Hrvatskom.[5]
|
- ↑ Ivo Banac, Nacionalno Pitanje u Jugoslaviji: Porijeklo, povijest, politika, Durieux: Zagreb, 1995.
- ↑ Ivica (Ivo) Lučić, Uzroci rata, Bosna i Hercegovina od 1980. 1992. godine, Despot infinitus d.o.o.: Zagreb, 2013., str. 18.
- ↑ Božo Ljubić - Hrvatsko pitanje smo nametnuli kao ključ za stabilnost BiH, Zoran Krešić, Večernji list (BiH), 25. lipnja 2012.
- ↑ Hrvatsko pitanje u BiH: Predstojeći lokalni izbori i popis pučanstva ponuditi će odgovore na mnoga pitanja, Milan Vidović, HRsvijet.net, 7. rujna 2012.
- ↑ Krležijana - Nacionalno pitanje