Istarski kamen

Istarski kamen je građevni materijal koji se upotrebljavao u Istri od prapovijesti. Prva naselja (gradine) građena su od kamenih blokova i sitnoga kamenja u tehnici suhozida. Rimljani su usavršili tehnologiju oblikovanja kamena, a sirovinu su vadili iz kamenoloma uz morsku obalu (Vinkuran). U antici se građevni kamen izvozio u obližnje krajeve na sjevernom Jadranu (Tiberijev most u Riminiju), a gotski kralj Teodorik naručio je oko 500. kamen iz Istre za gradnju svojega mauzoleja u Ravenni). U 9.st. istarski se kamen prevozio u Akvileju i Ravennu. U XIV.st. moralo se navoditi podrijetlo istar. kamena, tj. dolazi li iz Pule, Poreča ili Rovinja, što svjedoči o razvijenoj eksploataciji kamena na tim područjima. God. 1334. Mletačka Republika poslala je svoje klesare u Istru kako bi vadili kamen za njezine potrebe. Kamenarska se industrija razvija i u dr. pol. XV.st., o čemu svjedoči i zapis o izvozu kamena iz kamenoloma na otoku Sv. Jerolim (Brijuni) u Anconu po narudžbi Jurja Dalmatinca. F. Sansovino opisuje kamen koji se dobiva iz kamenoloma u okolici Rovinja i s Brijuna. Znatniji razvoj i otvaranje novih kamenoloma vezani su za razdoblje Austro–Ugarske, kada se intenzivno gradi željeznica u Istri, a istarski se kamen ugrađuje u velika zdanja u Beču i Budimpešti (zgrada parlamenta). U to su doba otvoreni i kamenolomi u okolici Marčane. God. 1929. u Tarskoj vali (pokraj Novigrada) osnovana je klesarska zadruga za eksploataciju kamena. Od 1929. inž. Ujčić eksploatirao je kamen Mandorlato iz kamenoloma u Pazinu (današnje sjemenište), a 1934. i kamenolom kraj Bazgalja (jugoistočno od Pazina). Materijal se izvozio u Ameriku.^[1][2][3]

Najpoznatije vrste istarskog kamena su Kanfanar, Selina, Kirmenjak i Valtura.

1. ↑ [1] Raffaella Geometrante, Dario Almesberger, Antonio Rizzo: Characterisation of the State of compression of Pietra D'Istria elements by Non Destructive Ultrasonic Technique.]
2. ↑ [2] M. Simunic Bursic, D. Aljinovic, S. Cancelliere: Kirmenjak-Pietra d'Istria: a preliminary investigation of its use in Venetian architectural heritage. In: Geological Society, London, Special Publications; 2007; v. 271; p. 63-68 (abstract)]
3. ↑ [3] Venice, an online exhibit produced in ARTH 470z at the University of Mary Washington : Istrian stone