Jakobinci

Društvo prijatelja ustava (francuski: Société des amis de la Constitution), preimenovano u Društvo jakobinaca, prijatelja slobode i jednakosti (Société des Jacobins, amis de la liberté et de l'égalité) nakon 1792. i obično poznat kao Jakobinski klub (Club des Jacobins) ili jednostavno Jakobinci, bio je najutjecajniji politički klub tijekom Francuske revolucije 1789. Razdoblje njegovog političkog uspona uključuje vladavinu terora , tijekom kojeg je više od deset tisuća ljudi bilo suđeno i pogubljeno u Francuskoj, mnogi zbog političkih zločina.

Prvobitno osnovan 1789. od strane anti-rojalističkih zastupnika iz Bretanje, klub je prerastao u nacionalni republikanski pokret, s preko pola milijuna članova. Jakobinski klub bio je heterogen i uključivao je obje istaknute parlamentarne frakcije ranih 1790-ih, La Montagne i Žirondince. Od 1792.–1793. Žirondinci su bili istaknutiji u vođenju Francuske kada su objavili rat Austriji i Pruskoj, zbacili kralja Luja XVI. i uspostavili Francusku Prvu republiku. U svibnju 1793. čelnici La Montagne frakcije na čelu s Maximilienom Robespierreom uspjeli su izbaciti žirondinsku frakciju i kontrolirali vladu do srpnja 1794.^[1] Njihovo vrijeme u vladi bilo je izraženo u visokoj razini političkog nasilja, pa je iz tog razloga razdoblje jakobinske vlade identificira se kao Vladavina terora.^[2] U listopadu 1793. giljotiniran je 21 istaknuti Žirondin. Vlada u kojoj dominira La Montagne pogubila je 17.000 protivnika diljem zemlje, kao način da suzbije pobunu u Vendée i federalističke pobune te da spriječi ponovne pojave. U srpnju 1794. Nacionalna konvencija je gurnula upravu Robespierrea i njegovih saveznika s vlasti i dala pogubiti Robespierrea i 21 suradnika. U studenom 1794. zatvoren je jakobinski klub.

1. ↑ Jacobin Club | History, Members, & Facts | Britannica. www.britannica.com (engleski). Pristupljeno 24. veljače 2022.
2. ↑ Internet History Sourcebooks. sourcebooks.fordham.edu. Pristupljeno 24. veljače 2022.