Johannes Rydberg

Johannes Rydberg
Rođenje	8. studenog 1854. Halmstad, Švedska
Smrt	28. prosinca 1919. Lund, Švedska
Državljanstvo	Šveđanin
Polje	Fizika
Institucija	Institut za fiziku u Lundu
Alma mater	Sveučilište u Lundu
Poznat po	Rydbergova formula Rydbergova konstanta
Istaknute nagrade	član Kraljevskog društva (1919.)
Portal o životopisima

Johannes Rydberg, punim imenom Johannes Robert Rydberg (Halmstad, 8. studeni 1854. – Lund, 28. prosinac 1919.), švedski fizičar i astronom. Studirao u Lundu, gdje je i doktorirao matematiku 1879. Od 1901. bio je profesor u Institutu za fiziku u Lundu. Bavio se proučavanjem optičkih spektara. Prvi je uočio da se valni brojevi atomskih spektara svih kemijskih elemenata dadu prikazati kao umnožak dvaju faktora, od kojih je jedan promjenjiv (varijabilan), a drugi stalan (konstantan). Taj konstantni faktor dobio je naziv Rydbergova konstanta. Bohrova je teorija, međutim, pokazala, a poslije su točnija mjerenja to i potvrdila, da se Rydbergova konstanta ponešto razlikuje od kemijskog elementa do kemijskog elementa i da je njezina prava vrijednost R za dani element:

${\displaystyle R=R_{\infty }\cdot (1+{\frac {m}{M^{+}}})^{-1}}$

gdje je: m - masa elektrona, M⁺ - masa jednostruko ioniziranog atoma dotičnog elementa, a R_∞ - univerzalna Rydbergova konstanta, to jest:

${\displaystyle R_{\infty }={\frac {m_{e}\cdot e^{4}}{8\cdot \varepsilon _{0}^{2}\cdot h^{3}\cdot c}}=1,097\;373\;156\;852\;5\;(73)\times 10^{7}\ \mathrm {m} ^{-1}}$

gdje je: e - električni naboj elektrona, c - brzina svjetlosti, h - Planckova konstanta.

Bio je član Kraljevskog društva (eng. Royal Society) od 1919. Po njem su nazvani krater na Mjesecu (Rydberg (krater)) i planetoid (10506 Rydberg).^[1] Pobuđeni atomi, s vrlo visokim kvantnim brojevima, a koje predstavlja broj n u Rydbergovoj formuli, nazivaju se Rydbergovi atomi. Rydbergova predviđanja da će vodikove spektralne linije, koja se dobiju iz Rydbergove formule, pomoći u teoretskom razumijevanju atomske strukture, iskoristio je 1913. N. Bohr i stvorio Bohrov model atoma. U spektroskopiji se koristi konstanta, koja se zasniva na teoretskom atomu beskonačne mase, i naziva se Rydberg (R) u njegovu čast.

1. ↑ Rydberg, Johannes Robert , [1] "Hrvatska enciklopedi-ja", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, enciklopedija.hr, 2017.