Justinijan I. Veliki | |
---|---|
Justinijan I. Veliki | |
bizantski car | |
Vladavina | 5. siječnja 483. – 14. studenog 565. |
Krunidba | 1. kolovoza 527., Carigrad |
Prethodnik | Justin I. |
Nasljednik | Justin II. |
Supruga | Teodora |
Puno ime | Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus |
Dinastija | Justinijanska dinastija |
Otac | Sabbatius |
Majka | Vigilantia |
Rođenje | 11. svibnja 482. |
Smrt | 14. studenog 565. |
Vjera | kršćanin |
Justinijan I. Veliki (lat. Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus, grč. Φλάβιος Πέτρος Σαββάτιος Ἰουστινιανός, Flávios Pétros Sabbátios Ioustinianós) (Tauresium, Dardanija (današnji Taor, blizu Skoplja, Makedonija), 11. svibnja 483. – Konstantinopol, 14. studenog 565.), car Istočnog Rimskog Carstva (Bizanta) od 1. kolovoza 527. do svoje smrti 565. Jedan je od najmoćnijih bizantskih careva za čije je vladavine bilo gotovo restaurirano antičko Rimsko Carstvo na istoku i zapadu. Vratio je pod carsku vlast i sam grad Rim, a veliku zadaću obnove nekadašnjeg Rimskog Carstva ostvario je osvajanjem Sjeverne Afrike, Italije i krajnjeg juga Španjolske uz značajnu pomoć Belizara i Narzesa, dvojice sposobnih vojskovođa.
Znamenit je i po opsežnoj kodifikaciji rimskog prava u "Zborniku civilnog prava" (lat. Corpus iuris civilis), ali i po gradnji monumentalnih građevina, među kojima se ističe bazilika sv. Sofije u Konstantinopolu, današnjem Istanbulu.