Kaon
| |
Struktura kvarkova za pozitivni kaon (K⁺).
| |
Kompozicija: | K+: gornji kvark i strani antikvark K0: donji kvark i strani antikvark ili strani kvark i donji antikvark K-: strani kvark i donji antikvark |
Čestična statistika: | Bozoni |
Međudjelovanje: | Gravitacijsko, slabo, jako, elektromagnetsko |
Simbol(i): | K+, K0, K− |
Otkriven: | 1947. |
Masa: | K±: 493,677 ± 0,013 MeV/c2 K0: 497,648 ± 0,022 MeV/c2 |
Električni naboj: | K±: ±1 e, K0: 0 e |
Spin: | 0 |
Stranost: | K+: +1 K0: ±1 K−: -1 |
Kaon (ka od slova K + [mez]on; oznaka K) je mezon izgrađen od jednoga stranoga (s) kvarka ili antikvarka i drugoga antikvarka ili kvarka, koji može biti gore (u) ili dolje (d) tako da mu je kvantni broj stranosti ± 1. Spin mu je 0, a izospin 1/2. Može biti pozitivnoga (K+), negativnoga (K–) i bez električnoga naboja (K0). Masa je kaona oko 970 puta veća od mase elektrona: masa K+ i K– iznosi oko 493,67 MeV/c², a K0 497,65 MeV/c². Kaoni se raspadaju na pione i mione s pripadajućim neutrinima. Srednje je vrijeme poluraspada kaona do 50 · 10–9 sekundi. Kaoni i pioni su otkriveni 1947. u kozmičkom zračenju, a to se drži početkom fizike elementarnih čestica. Imaju veliku ulogu u stvaranju hiperjezgara i kao produkti raspada u njihovu istraživanju.[1]