Kulturna prava

Kulturna prava jedna su od temeljnih ljudskih prava,^[1] priznaju pravo pojedinca da sudjeluje u kulturnome životu i da izražava svoju kulturu u okviru ljudskih prava.^[2] Pokret za kulturna prava ima za cilj zaštititi prava skupina ljudi ili njihove kulture slično kako je pokret za ljudska prava naglasio potrebe pojedinaca.

Kulturna prava obuhvaćaju različita područja kao što su, među ostalima, jezik, religija, kulturna i umjetnička produkcija, sudjelovanje u kulturnom životu, kulturna baština, prava intelektualnog vlasništva, autorska prava, prava manjina te pristup kulturi. Manje se fokusiraju na sam čin očuvanja kultura kao krajnji cilj, a više na postizanje ekoloških odnosa između kulturnih grupa kako bi se osiguralo pravedno međudjelovanje i potencijalne organske kulturne promjene. Meyjes predlaže alternativne izraze poput kulturna pravda, etnokulturna pravda^[3] i međukulturna pravda definirajući ih kao načelo maksimalnoga prilagođavanja vrijednostima specifičnim svakoj kulturi te praksama manjinskih skupina i njihovih članova unutar općih pravnih, regulatornih ili političkih granica institucije, zajednice ili društva (povezano s pojmom univerzalizacije).

1. ↑ Ivana Šandrk Nukić: Planiranjem u kulturnim i kreativnim industrijama do sinergije kulturnog i gospodarskog razvitka, Zbornik Veleučilišta u Rijeci, Vol. 10/1 (2022.), str. 201. – 217.
2. ↑ Robert Winthrop: Defining a Right to Culture, and Some Alternatives, SAGE Publications, 2002., pristupljeno 15. 1. 2024.
3. ↑ Meyjes, Gregory Paul. Conflict Management and “Whole of Government”: Useful Tools for U.S. National Security Strategy?: Multi-Ethnic Conflicts in U.S. Military Theatres Overseas: Intercultural Imperatives (PDF). web.archive.org. str. 381. – 438. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. ožujka 2017. Pristupljeno 15. siječnja 2024.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)