Kustodija Svete Zemlje (lat.: Custodia Terrae Sanctae) je jedna od provincija franjevačkog reda, tj. njena najstarija provincija. Provinciju je u Jeruzalemu 1217. godine osnovao sv. Franjo Asiški, koji je i osnovao franjevački red. Zadaća kustodije je trostruka;[1] Brinu se za život franjevaca u Svetoj Zemlji, u ime Katoličke Crkve, brinu se za sveta mjesta te za kršćanske zajednice u Svetoj Zemlji i brinu se o održavanju "statusa quo".[2][3] Kustodijsku kuriju predvodi kustos fra Pierbattista Pizzaballa od 2004. godine, uz odobrenje Svete Stolice.[4][5] Njegovo sjedište se nalazi u samostanu sv. Spasitelja, u Starom gradu Jeruzalema.
Franjevačka prisutnost u Svetoj Zemlji ima tragove još od 1217. godine kada je na čelu zajednice bio Ilija od Cortone. Do 1229. godine, braća su imala malu kuću u blizini puta Via Dolorosa. Godine 1272., sultan Bajbars dopušta franjevcima da se nasele u cenakul na gori Sion. Kustos se naknadno počeo oslovljavati kao "Gvardijan brda Sion u Jeruzalemu". Godine 1342. su službeno proglašeni čuvarima svetih mjesta u ime Katoličke Crkve papinskim bulama "Gratiam agimus" i "Nuper charissimae".
Nakon pada Kraljevine Jeruzalem 1291., naslov latinskog patrijarha Jeruzalema je povjerena Kustodiji po službenoj dužnosti u Rimu. Do 1847. godine to je bila počasna titula. Kustodija Svete Zemlje je u više navrata izrazila zabrinutost za opstanak kršćana u Svetoj Zemlji, izazvanih burnim događanjima na Bliskom Istoku gdje su redovito na udaru kršćani.[6]
<ref>
oznaka; nije zadan tekst za izvor Admin