Back انكسار (خواص المواد) Arabic Fractura mecànica Catalan Brud (splittelse) Danish Sprödbruch German Scumachèda EML Fracture English Rompo Esperanto Fractura Spanish Fraktura Basque شکستگی Persian

Lom materijala

Tipični dijagram naprezanja za aluminij
1. Vlačna čvrstoća σM
2. Granica razvlačenja σ0,2
3. Granica elastičnosti
4. Lom materijala ili lomna čvrstoća
5. Plastično produljenje ispitnog uzorka (tipično 0,2%)
Razlikuju se tri načina otvaranja pukotine: jednostavno otvaranje pukotine (lijevo), uzdužno smicanje (u sredini) i poprečno smicanje (desno).
Krhki lom aluminijske ručice. Svijetli dio: krhki lom. Tamni dio: lom zbog umora materijala.
Krhki lom stakla
Žilavi lom ispitanog uzorka na kidalici.
Prikaz koraka kod žilavog loma (čisto vlačno naprezanje).
Pucanje osovine zbog umora materijala
Razvoj pukotina tokom vremena (cikličko naprezanje) zbog umora materijala

Lom materijala se može odrediti kao makroskopsko razdvajanje materijala, koje dovodi do gubitka nosivosti čvrstog tijela. Uzrok loma je fizikalni, a nastaje djelovanjem naprezanja koje razara atomsku ili molekularnu vezu, te se na taj način stvara nova slobodna ploština. Lomom materijala se bavi mehanika loma.[1]

Makroskopski i mikroskopski lom materijala može biti žilav ili krhak. Kod makroskopski žilavog loma u blizini mjesta prijeloma prisutna je plastična deformacija, dok kod krhkog prijeloma ona izostaje. U mikrorazmjerima kod materijala s kristalnom strukturom (sve kovine, njihove legure, keramike, neki polimeri) lom može biti transkristalni i interkristalni. Interkristalni lom se širi kroz kristalno zrno, a može biti žilav i krhak. Kod žilavog transkristalnog loma prisutne su, na prijelomnoj površini, udubine nastale plastičnom deformacijom metalne matrice oko čestica prisutnih u mikrostrukturi metalnih materijala. Stoga se takav lom naziva jamičasti lom.

Interkristalni lom napreduje uzduž granica zrna i uvijek je krhki lom. Po izgledu je sličan transkristalnom lomu, jer se prijelomna površina sastoji od mikro glatkih ploha, koje su u ovom slučaju granice kristalnih zrna. U makro razmjerima lom od umora materijala uvijek je pretežno krhak, tj. bez plastične deformacije strojnog dijela u okolini prijelomne površine.[2]

  1. ↑ [1]  Arhivirana inačica izvorne stranice od 31. siječnja 2012. (Wayback Machine) "Elementi strojeva", Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.
  2. ↑ [2]  Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. veljače 2017. (Wayback Machine) "Konstrukcijski elementi I", Tehnički fakultet Rijeka, Božidar Križan i Saša Zelenika, 2011.
From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Nelliwinne