Grb obitelji Loredan | |
Država | Mletačka Republika Papinska Država Sveto Rimsko Carstvo Austrijsko Carstvo |
Posjedi | |
Etničko podrijetlo | Loreo, Veneto ili Rim, Lazio |
Mlađe linije |
|
Naslovi | |
Utemeljenje | 1015., vjerojatno i ranije[1] |
Utemeljitelj | Gaj Mucije Scaevola, po tradiciji |
|
Obitelj Loredan mletačka je plemićka obitelj, prisutna i u hrvatskim krajevima, koja je odigrala značajnu ulogu u povijesti čitavog Sredozemlja. Kao politička dinastija tijekom kasnog srednjeg vijeka, renesanse i ranog suvremenog razdoblja, obitelj je iznjedrila niz poznatih ličnosti: duždeve, državnike, magnate, prokuratore, providure, podestate, vojne zapovjednike, pomorske kapetane, crkvene velikodostojnike, književnike i odvjetnike.
U stoljećima nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva Loredani su bili gospodari u Emiliji-Romagni odakle su početkom 11. stoljeća došli u Veneciju. Nastanivši se tamo, obitelj se uzdignula u razvijenom srednjem vijeku prikupivši veliko bogatstvo u profitabilnoj trgovini svile i začina. U sljedećim je stoljećima obitelj postala moćna i utjecajna u regijama širom Mediterana igrajući značajnu ulogu u oblikovanju njegove povijesti. Obitelj je bila prisutna u gotovo svakom teritoriju Mletačke Republike, a njezini su članovi nosili titule u mnogim današnjim modernim zemljama: Italiji, Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Albaniji, Grčkoj i Cipru, a upravljali su trgovačkim operacijama sve do Egipta, Perzije, Indije i Kine.
Iako su Loredani bili zagovornici tradicionalne, pomorske orijentacije Venecije i s nepovjerenjem promatrali njezino širenje na talijansko kopno (Terraferma), odigrali su ključnu ulogu u razvoju i povijesti Mletačke Republike. Obitelj je bila značajna u Ratu Lige Cambrai u kojem je dužd Leonardo Loredan vodio Veneciju do pobjede protiv Papinske Države što je rezultiralo time da je papa morao obitelji Loredan platiti financijsku nagodbu od oko 500 000 dukata, što ih je učinilo jednom od najbogatijih obitelji na svijetu u ono doba. Mnogi su se Loredani istaknuli kao admirali i generali u obrani Europe od osmanskih osvajanja u Mletačko-osmanskim ratovima.
Obitelj je odigrala presudnu ulogu u stvaranju moderne opere s Accademia degli Incogniti (hrv. Akademija nepoznatih), poznata i kao Loredanska akademija, te je naručila mnoga umjetnička djela slikara Venecijanske škole, uključujući umjetnike kao što su Giovanni i Gentile Bellini, Giorgione, Vittore Carpaccio, Tizian, Tintoretto, Paolo Veronese, Palma Mlađi, Canaletto i Francesco Guardi, između ostalih. Na vrhuncu renesanse obiteljske su rezidencije projektirali i gradili slavni arhitekti kao što su Mauro Codussi, Jacopo Sansovino i Andrea Palladio. Loredanske palače ostaju među najljepšma ikad izgrađenima u Veneciji.
Bogatstvo obitelji Loredan u Veneciji bilo je legendarno, a vrhunac je doseglo vjerojatno u 18. stoljeću, kada su posjedovali brojne palače kao i stotine imanja i goleme zemljišne posjede na teritorijima Republike, prvenstveno u Venetu, Furlaniji, Istri i Dalmaciji. Osim trgovine svilom i začinima, sudjelovali su i u srednjovjekovnoj trgovini robljem, te su više puta optuženi za lihvarenje, korupciju i ubojstva, često su ih optuživali dugogodišnji politički suparnici poput obitelji Faliero i Foscari.
Pod loredanskom vladom, prvi židovski geto na svijetu stvoren je u Veneciji 1516. godine, iako su se neki članovi obitelji u Senatu zalagali za smanjenje iznosa koji su Židovi morali plaćati za svoje "ponašanje". U 17. stoljeću Loredani su davali podršku i prihvaćali Židove koji su pristizali u Veneciju, od kojih je nekoliko usvojilo ime 'Loredan' kao priznanje velikodušnosti obitelji.
Zanimljivo je da su Loredani bili jedna od rijetkih obitelji u kojima je feudalno vlasništvo imanja mogla naslijediti žena, što se očitovalo u njihovim istarskim posjedima Barbanu i Raklju.
Danas je grb Loredana, na kojem se nalazi šest cvjetova lovora (ili ruže) na štitu žute i plave boje, prikazan na brojnim zgradama i palačama širom teritorija koje je ranije držala Mletačka Republika; od Veneta i Furlanije, Istre i Dalmacije, te u udaljenijim posjedima poput Jonskih otoka i Krete. U Veneciji je urezan čak i u most Rialto i pročelje Bazilike svetog Marka.
<ref>
oznaka; nije zadan tekst za izvor :2