![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
Meduze su morfološki oblik unutar dva razreda žarnjaka, režnjaka i obrubnjaka. Oba razreda su dio koljena žarnjaka. Meduzama se, dakle, naziva samo jedan životni stadij tih životinja tijekom kojeg vodi slobodno plivajući način života.
Hrvatska imena za ove životinje su: pizdacina (Komiža), putamarina (Malinska), pizdejica (Račišće), pizdurinka (Murter), suza (Porat na Krku), čoka (Kaštel-Kambelovac), bulierga (Boka), zlogodine (Orebići), misečina (zabilježio Skok), misecina (Baška), grandulja (Ist), gljandura (Sali), zatim klobuk (Lovište, Slano, Mlini, Cavtat), klobučina (Martinšćica na Cresu, Nerezine), zaladija (Senj).[1]
Drugi morfološki oblik ova dva razreda su polipi i razmnožavaju se bespolno, pupanjem. To je sesilni oblik života režnjaka (Scyphoza) i obrubnjaka (Hydrozoa). Prema latinskim imenima, morfološki oblici ova dva razreda nazivaju se skifomeduze i skifopolipi odnosno hidromeduze i hidropolipi. Iako meduze žive najčešće u moru, postoje i vrste koje žive u boćatim i slatkim vodama. Jedna vrsta porijeklom iz istočne Azije, od 1880. pojavljuje se i u europskim rijekama.
Meduze nastanjuju svjetska mora već duže od pola milijarde godina.