Back Sarcopterygii Afrikaans لحميات الزعانف Arabic لحميات الزعانف ARZ Sarcopterygii AST Xoanlar Azerbaijani ائت یوزگئچلی لر AZB Лопасцевапёрыя рыбы Byelorussian Ръкоперки Bulgarian মাংস-পাখনার মাছ Bengali/Bangla Sarcopterigis Catalan
| Mesoperke | |
|---|---|
 Celakant, Latimeria chalumnae | |
| Raspon fosila | |
| kasni silur – nedavno | |
| Sistematika | |
| Domena: | Eukarya |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Potkoljeno: | Vertebrata |
| Infrakoljeno: | Gnathostomata |
| Pakoljeno: | Osteichthyes |
| Gigarazred: | Sarcopterygii Romer, 1955. |
| Podrazredi | |
| Baze podataka | |
Mesoperke, (nosnoprolaznice, Choanoichthyes; Sarcopterygii, prema grčkom σαρξ, sarx, meso, i pterygion, deminutiv od πτερυξ, pteryx, krilo, peraja) je tradicionalno razred riba iz nadrazreda koštunjača u koji pripadaju resoperke i dvodihalice. Po svojim obilježjima čine prijelazne oblike izeđu prariba i kopnenih četveronožaca. Obilježava ih građa peraja koja se razlikuje od svih ostalih riba. Imaju povećanu osnovu peraje koja sadrži mišiće povezane s unutrašnjim kosturom. Koriste ih za plivanje, ali i "hodanje" po dnu.[1] Kod nekih riba povezanih s precima ove skupine, peraje su se razvile u udove za kretanje po zemlji te su danas živuće mesoperke vjerojatno najbliži srodnici prvih kopnenih kopnenih kralježnjaka (Tetrapoda).[2]
Ovaj razred, za razliku od svih ostalih riba, ima unutrašnje nosne otvore (hoane, lat. choanae) koji spajaju nosne šupljine sa ždrijelom, a time i s plućima koja kod dvodihalica pored škrga funkcioniraju kao organ za disanje. Osim njih, tu osobinu imaju još jedino kopneni kralježnjaci. Otuda se i nazivaju Choanoichthyes ili nosnoprilaznice.[3]
Ako se zanemare kopneni kralježnjaci kao razvojna grana proizašla iz ove skupine, vrijeme mesoperki pripada davnoj prošlosti. Fosilni nalazi Sarcopterygii dokazivi su od gornjeg silura, prije oko 415 milijuna godina. U devonu su prvobitno morske mesoperke bile najšire rasprostranjene, i višekratno, nezavisno jedne od drugih, nastanjivale i slatke vode. Onychodontiformes, Porolepiformes i Elpistostegalia izumiru krajem devona, Rhizodontiformes krajem karbona a Osteolepiformes krajem perma. Danas, ova nekad iznimno uspješna i rasprostranjena skupina ima samo dva podrazreda, i samo nekoliko vrsta.
- ↑ "Životinje, velika ilustrirana enciklopedija", Mozaik knjiga Zagreb, 2005. ISBN 953-196-088-7
- ↑ Brehm, A. E. "Život životinja", Cankarjeva založba Ljubljana, Prosvjeta Zagreb, Sveučilišna naklada Liber Zagreb, Ljubljana, Zagreb 1983.
- ↑ Sistematska podjela životinja