Republika Nauru Republic of Nauru Republik Naoero | |||||
---|---|---|---|---|---|
| |||||
Geslo God's Will First (engleski: Božja volja ispred svega) | |||||
Himna Nauru Bwiema | |||||
![]() Položaj Naurua | |||||
Glavni grad | Yaren(1) | ||||
Službeni jezik | nauruški i engleski | ||||
Državni vrh | |||||
- Predsjednik | Russ Kun | ||||
Neovisnost | Od Australije 31. siječnja 1968. | ||||
Površina | 239. po veličini | ||||
- ukupno | 21 km2 | ||||
- % vode | 0 % | ||||
Stanovništvo | 216. po veličini | ||||
- ukupno (2010) | 9.322 | ||||
- gustoća | 441/km2 | ||||
BDP (PKM) | procjena 2006. | ||||
- ukupno | 36,9 milijuna $ (192.) | ||||
- po stanovniku | 2,500 $ (2006.) - 5,000 $ (2005.) (135. - 141.) | ||||
Valuta | australski dolar (100 centa) | ||||
Pozivni broj | +674 | ||||
Vremenska zona | UTC +12 | ||||
Internetski nastavak | .nr | ||||
(1)Yaren je neslužbeni glavni grad; Nauru je jedina država bez službenog glavnog grada. |
Republika Nauru [næˈuː.ɹuː] je otočna država u Tihom oceanu nedaleko od ekvatora. Po površini je nešto manja od otoka Vira, a po stanovništvu nešto manja od grada Vrbovca. Ova zemlja je najmanja izvaneuropska država i najmanja svjetska republika, te jedina država na svijetu bez glavnog grada. Najbliže okolne države su Savezne Države Mikronezije na zapadu, Maršalovi Otoci na sjeveru, Kiribati na istoku i Solomonski Otoci na jugu.
Nakon tisuća godina vladavine naroda mikronezijskog i polinezijskog podrijetla, otok je kolonizirala Njemačka pred kraj 19. stoljeća, da bi poslije Prvog svjetskog rata potpao pod upravu Australije, Novog Zelanda i Ujedinjenog Kraljevstva. Nakon japanske okupacije tijekom Drugog svjetskog rata, ponovno je uspostavljena uprava ovih triju zemalja. Nauru je svoju neovisnost stekao 1968. godine.
Kao otok bogat fosfatima, glavna gospodarska aktivnost od 1907. godine bila je vađenje i izvoz ovog dobra.[1] Iscrpljivanjem ovih rezervi, okoliš otoka ostao je teško narušen, a bogatstvo države ubrzano se počelo smanjivati. Kako bi održala visoki standard života, vlada Naurua je kratko u 1990-ima od države stvorila porezni raj i središte za pranje novca. Od 2001. godine, gospodarstvo se održava uz pomoć australske vlade, koja za uzvrat od Naurua traži čuvanje tražitelja azila koji pokušavaju ući u Australiju.
|journal=
(pomoć)