Back من إدارة الإمبراطورية Arabic За управлението на империята Bulgarian O upravljanju carstvom BS De Administrando Imperio Catalan De administrando imperio Czech De Administrando Imperio German Προς τον ίδιον υιόν Ρωμανόν Greek De Administrando Imperio English De Administrando Imperio Spanish De administrando imperio Basque
O upravljanju carstvom
| |
|---|---|
 Krist kruni Konstantina VII. | |
| Naziv izvornika | Sinu svome Romanu |
| Autor | Konstantin VII. Porfirogenet |
| Prijevod | De administrando imperio, DAI |
| Država | Bizantsko Carstvo |
| Jezik | grčki |
| Vrijeme (mjesto) nastanka |
oko 950., Carigrad |
O upravljanju carstvom (lat. De administrando imperio, skraćeno DAI) djelo je bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća pisano na grčkom jeziku. Latinski naziv dao mu je 1611. godine nizozemski učenjak Johannes Meursius koji ga je prvi objavio. Konstantin djelu nije dao precizan naziv, već na početku stoji posveta sinu Romanu. Stoga se smatra da je djelo nastalo kao priručnik za budućeg cara.
Djelo je pisano kao diplomatski priručnik; obzirom na ozbiljnu namjeru i činjenicu da su čitatelji bili ljudi koji su ili već imali opsežna znanja o dijelovima obrađene materije, ili će takva znanja biti u prilici steći, valjalo bi pretpostaviti da su podatci onoliko točni, a argumentacija precizna koliko je razina znanja Bizanta tog doba najviše omogućavala. Povjesničari iznose različita mišljenja, u kojoj su mjeri i na koji način prikazi povijesnih okolnosti u DEI pod utjecajem potreba i ideologije bizantske politike iz 10. stoljeća.
To je najznačajniji spis za povijest Hrvata i južnih Slavena. U 29., 30., 31. poglavlju (o Hrvatima), u 32. – 36. (o Srbima, Zahumljanima, Travunjanima, Dukljanima i Paganima) te u 13., 40. i 41. poglavlju daje vrlo važne obavijesti o najranijoj povijesti Hrvata; bilježi narodnu predaju o pradomovini i doseobi Hrvata (legenda o petero braće i dvjema sestrama), o propasti bizantske vlasti u Dalmaciji, o borbama Hrvata sa susjednim narodima, i dao je podatke o hrvatskim županijama i gradovima. Djelo je nastalo oko 950. Premda su u znanstvenoj literaturi otvorene rasprave o (ne)točnosti i (ne)proturječnosti njegovog sadržaja, jedan je od ključnih izvora za hrvatsku ranosrednjovjekovnu povijest.[1]
»Kao izvor za proučavanje povijesti južnih Slavena osobito je vrijedan spis "O upravljanju Carstvom" (latinski "De administrando imperio"), zamišljen kao priručnik o vladanju državom, a namijenio ga je sinu Romanu. U njemu je donio niz praktičnih uputa o vođenju vanjske politike te velik broj podataka o povijesti, običajima i državnom poretku naroda koji su živjeli kao susjedi ili podanici Bizantskoga Carstva. Djelo je jedan od temeljnih izvora za proučavanje najstarije hrvatske povijesti (i izvor stare toponimije), a znanstvena kritika i danas istražuje vjerodostojnost podataka. U poglavljima 29–36 donose se podatci o seobama Hrvata i Srba, o njihovoj povijesti do polovine X. st., o povijesti gradova u Dalmaciji i povijesnoj geografiji južnoslavenskih zemalja, a u poglavljima 49–50 podatci o Slavenima na Peloponezu. Za ranosrednjovjekovnu hrvatsku povijest osobito je značajno poglavlje 30, "Rasprava o tematu Dalmaciji", u kojem se iznose ključni podatci o doseljenju Hrvata na prostore gdje danas žive. Jednako je značajno i poglavlje 31, "O Hrvatima i pokrajini u kojoj sada stanuju", u kojem se razmatra podrijetlo Hrvata i donose se podatci o njihovim običajima i društvenom uređenju. O odnosu Hrvata i Avara te o sukobima sa starosjedilačkim romanskim stanovništvom kratke se bilješke donose u poglavlju 29, "O Dalmaciji i narodima koji u njoj stanuju". Poglavlja 29–31 također su značajna zbog podataka o pokrštavanju Hrvata pa je tako Konstantinovo djelo glavni izvor za proučavanje problematike doseljenja i pokrštenja Hrvata. Ujedno je važno za proučavanje pojedinih tema iz hrvatske ranosrednjovjekovne političke i vojne povijesti, jer autor donosi podatke o odnosu dalmatinskih gradova i hrvatskih vladara u unutrašnjosti u drugoj polovini IX. st. te o sukobu Bugara i Hrvata u doba Tomislava.«- ↑ Proleksis enciklopedija - Konstantin VII. Porfirogenet (K. Grimiznorođeni)
- ↑ Hrvatska enciklopedija - Konstantin VII. Porfirogenet, pristupljeno 9. svibnja 2016.