Opsada Sarajeva

Opsada Sarajeva
Dio rata u Bosni i Hercegovini
Epizode iz opsade Sarajeva
Vrijeme 5. travnja 1992. – 29. veljače 1996.[1] Lokacija Sarajevo, Bosna i Hercegovina Ishod Daytonski sporazum, kraj opsade.
Sukobljeni
Bosna i Hercegovina Herceg-Bosna NATO (od 1995.)[1]	SFRJ (1992.)[1] Republika Srpska SR Jugoslavija (podrška Vojsci Republike Srpske)[1]
Vođe
Alija Izetbegović Hakija Turajlić † Sefer Halilović Rasim Delić Jovan Divjak Enver Hadžihasanović Mustafa Hajrulahović Vahid Karavelić Nedžad Ajnadžić Zaim Imamović † Ismet Bajramović Ramiz Delalić Jusuf Juka Prazina † Mušan Topalović † Vladimir Šaf Mate Matasin	Milutin Kukanjac (ožujak – svibanj 1992.) Radovan Karadžić Ratko Mladić Tomislav Šipčić (lipanj – rujan 1992) Stanislav Galić (rujan 1992. – kolovoz 1994.) Dragomir Milošević (kolovoz 1994. – veljača 1996.)
Vojne snage
25.000-70.000[2]	13.000-18.000[3]
Posljedice
Armija RBiH 6.110 poginulih vojnika[4] HVO Sarajevo 67 poginulih vojnika[4]	JNA-VRS 2.229 poginulih vojnika[4] 15 uništenih tenkova i oklopnih vozila[4]
5.604 poginulih civila[4]

Opsada Sarajeva bila je jedna od najdužih opsada u povijesti modernog ratovanja i najduža opsada jednog glavnog grada ikada.^[1] Trajala je 44 mjeseca, od 5. travnja 1992.^[5] do 29. veljače 1996. godine,^[1][6] što je tri puta duže od opsade Staljingrada,^[7] a u prosjeku je 329 projektila ispaljivano na grad dnevno.^[8] Sveukupno je ispaljeno oko 50.000 tona topničkih projektila na grad.^[9] Sukobljene strane su bile Vojska Republike Srpske (uz podršku službenog Beograda), koja je s 18.000 rezervista opkolila grad,^[10] i Armija Republike Bosne i Hercegovine (i HVO Sarajevo) koje su branile grad, kao i raznorazne paravojne postrojbe s obje strane.^[11][12] Tijekom opsade, grad je bio gotovo potpuno odsječen od ostatka države te je nastala nestašica hrane i lijekova, prekinuta je opskrba vodom, električnom energijom, plinom, tako da su stanovnici opkoljenog Sarajeva bili primorani ići do rijeke Miljacke radi napajanja, te su kopali bunare po naseljima, pri čemu su bili izloženi vatri iz snajpera kao i topničkim napadima VRS.^[13]

Ujedinjeni narodi su tijekom tog razdoblja konvojima snabdijevali Sarajlije hranom, lijekovima i gorivom za generatore u bolnicama, jedinom pekarom tada u gradu te središnjom pumpom za vodu.^[14] Prema Istraživačko dokumentacijskom centru (IDC), opsada u Sarajevu je uzrokovala 14.011 žrtava, od čega je 7.808 ljudi preminulo 1992. a 3.392 1993. godine, čime je to najveće stratište rata po ljudskim gubicima.^[4] Liječnici glavne bolnice u gradu su javili da su primali pet do petnaest ranjenih žrtava snajpera dnevno.^[15]

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (MKSJ) osudio je tri srpska zapovjednika zbog opsade, a to su: Stanislav Galić, Dragomir Milošević i Momčilo Perišić.

1. ↑ ^{a b c d e f} 1996: Siege of Sarajevo is lifted. BBC News. 2006. Pristupljeno 29. kolovoza 2010.
2. ↑ UN-ov izvještaj VI, paragraf 29
3. ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor MKSJ201
4. ↑ ^{a b c d e f} Rezultati istraživanja "Ljudski gubici '91-'95" (Sarajevo). Istraživačko dokumentacijski centar (IDC). 2007. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. prosinca 2010. Pristupljeno 29. kolovoza 2010.
5. ↑ Goldstein 1996., 5. IV 1992.
6. ↑ Kit R. Roane. 1. ožujka 1996. As Sarajevo Declares Siege Over, Serbs Still Pack. New York Times. Pristupljeno 29. kolovoza 2010.
7. ↑ Burke, Spencer. Sarajevo Rose. The Harvard Advocate. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. prosinca 2014. Pristupljeno 9. travnja 2012.
8. ↑ UN-ov izvještaj VI - C. Summary of the battle and siege
9. ↑ "20 godina od opsade Sarajeva", Večernji list, 7. travnja 2012., str 24.
10. ↑ Strange, Hannah. 12. prosinca 2007. Serb general Dragomir Milosevic convicted over Sarajevo siege. The Times. Pristupljeno 10. svibnja 2010. |url-status=dead zahtijeva |archive-url= (pomoć)
11. ↑ Trying To Lift the Siege of Sarajevo. Time Magazine. 22. lipnja 1992. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. rujna 2010. Pristupljeno 29. kolovoza 2010.
12. ↑ Fog Brings Lull in Serbian Shelling of Sarajevo. New York Times. 5. prosinca 1993. Pristupljeno 29. kolovoza 2010.
13. ↑ Chuck Sudetic. 10. siječnja 1994. Small Miracle in a Siege: Safe Water for Sarajevo. New York Times. Pristupljeno 29. kolovoza 2010.
14. ↑ John F. Burns. 17. kolovoza 1993. A Siege by Any Other Name Would Be as Painful. New York Times. Pristupljeno 29. kolovoza 2010.
15. ↑ UN-ov izvještaj VI, paragraf 240