Opsada Sigeta | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
sukob: Stogodišnji hrvatsko-turski rat | |||||||
![]() | |||||||
| |||||||
Sukobljene strane | |||||||
![]() ![]() ![]() |
![]() ![]() ![]() | ||||||
Zapovjednici | |||||||
![]() ![]() |
![]() | ||||||
Postrojbe | |||||||
90.000[2]:163 – 100.000[3]:156 vojnika: 80.000 osmanskih vojnika 12.000 – 15.000 tatarskih vojnika 700 moldavskih vojnika 300 topova |
2300 – 2600 vojnika, većinom Hrvata[4] | ||||||
Gubitci | |||||||
Sulejman I. umire prirodnom smrću pretkraj bitke. 20.000[5] – 30.000[6][7] poginulih u bitci ili umrlih od bolesti |
Nikola Šubić Zrinski poginuo je u bitki. Poginula je skoro cijela obrambena posada |
Opsada Sigeta trajala je od 5. kolovoza do 7. rujna 1566. godine.[1] Zapamćena je po hrabroj pogibiji zapovjednika Nikole Šubića Zrinskog i čitave posade, koja se nije htjela predati Osmanlijama – i svojom žilavom obranom spasila Mađarsku, Hrvatsku i Austriju od pada u turske ruke.
Utvrda Siget imala je u drugoj polovici 16. stoljeća izuzetni geostrateški značaj za obranu Kraljevstva krune sv. Stjepana, a sprječavala je prodor Turaka prema Budimu i Beču.[8]
Nakon mjesec dana opsade Nikola Zrinski s manjim brojem preživjelih vojnika provalio je iz utvrde, te zajedno s braniteljima poginuo u boju. Tijekom opsade umro je i sultan Sulejman I. zvani Veličanstveni.
Sigetska bitka poznata je i kao "Bitka koja je spasila (Zapadnu) civilizaciju".[9]