Papuk | |
---|---|
Planina | |
Pogled na Papuk iz okolice Daruvara | |
Položaj | |
Koordinate | 45°31′55″N 17°35′34″E / 45.53198624°N 17.59290649°E |
Država | |
Najbliži gradovi | Daruvar, Požega, Virovitica, Orahovica, Kutjevo, Slatina |
Fizikalne osobine | |
Najviši vrh | Papuk 953 m |
Ostali vrhovi | Ivačka glava (913 m) Točak (887 m) Crni vrh (865 m) Češljakovački vis (825 m) Lapjak (667 m) Petrov vrh (614 m) Grad (584 m) |
Planinarstvo | |
Planinarski domovi | planinarski dom Lapjak planinarski dom Jankovac planinarski dom Petrov vrh planinarska kuća Trišnjica dom gorske službe spašavanja na Nevoljašu planinarsko sklonište Crni vrh |
Papuk je planina u istočnoj Hrvatskoj, na sjevernoj i sjeverozapadnoj granici Požeške kotline.
Najviši joj je istoimeni vrh na 953 m. Paleozojsku jezgru, građenu od gnajsa, na rubovima prekrivaju kredne (vapnenac i dolomit) i tercijarne (lapor) naslage.
Papuk se odlikuje velikim šumskim bogatstvom, u kojem prevladavaju bukva i hrast, pored toga javor, klen i jasen. Na prisojnim stranama ima breze, borovice i pitomog kestena. Ogoljelih stijena ima samo u nižim dijelovima i potočnim koritima. Za slavonsko su gorje neobične Sokoline stijene (564 m) nedaleko od Gornjih Vrhovaca koje su mjestimično gole, glatke i gotovo okomite.
Izvorno je područje mnogih vodenih tokova: (Čađavica, Karašica, Pakra).
Papuk sa svojim razvedenim grebenima i uvalama, s bujnom vegetacijom, karakterističnom florom i faunom, uz obilje izvorske vode i gustu mrežu putova, predstavlja vrlo prikladno područje za razvitak planinskog turizma.
Na području Papuka sačuvani su značajniji ostaci kulturne baštine vezani za dva povijesna razdoblja, prethistorijsko razdoblje te razdoblje srednjeg vijeka.