Park prirode Papuk | |
---|---|
![]() Ružica grad i Papuk panoramski pogled
| |
Koordinate: 45°31′21″N 17°36′30″E / 45.52250°N 17.60833°E | |
Lokacija | ![]() ![]() |
Država | ![]() |
Sjedište | Voćin |
Površina | 336 k㎡ |
Utemeljen | 23. travnja 1999. |
Službena stranica | https://www.pp-papuk.hr/ |
Park prirode Papuk se smjestio u gorskim šumskim predjelima Papuka, a parkom prirode je proglašen 23. travnja 1999.[1]
Godine 2007. Papuk je zbog vrijednog geološkog nasljeđa postao dijelom europske i svjetske asocijacije geoparkova i prvim geoparkom u Hrvatskoj – Geopark Papuk.
Glavno obilježje istočnog dijela Hrvatske – Slavonije – su nizinske ravnice s velikim kultiviranim područjima. Iz te ravnice koja je nekad bila dno Panonskog mora izdižu se planine na gotovo tisuću metara nadmorske visine. Jedna od tih planina je i Papuk – najljepša planina u Slavoniji.
Geomorfološke, klimatske i vegetacijske karakteristike Parka prirode Papuk osiguravaju odlična prirodna staništa za brojne biljne i životinjske vrste. Šumska vegetacija pokriva više od 96% područja. Dominantna vrsta drveća je bukva. Ovdje žive gotovo svi predstavnici srednjoeuropske faune, no prije 200 godina ovo je područje također bilo nastanjeno medvjedima, vukovima i risovima. Danas su guste šume Papuka stanište i utočište jelena, srna, divljih svinja, lisica i kuna… Papuk pruža odlična staništa i brojnim vrstama ptica i Međunarodno je vrlo važno područje za ptice. Ponor Uviraljka je važno zimovalište za šišmiše. Gotovo 1300 vrsta biljaka (više od četvrtine cijele Hrvatske flore) raste na Papuku. Najugroženije i zaštićene vrste biljaka rastu na travnjacima i drugim nešumskim područjima.