Periferni vazodilatatori su lijekovi za poboljšavanje cirkulacije u tkivima.
U određenim bolesnim stanjima dolazi do pogoršavanje cirkulacije u perifernim dijelovima tijela - glava, vrat, ruke i noge. Pojam "cirkulacija" vrlo se često koristi u kolokvijalnom govoru, iako često nije jasno što se pod pojmom "cirkulacija" krije. Hrvatski izraz za cirkulaciju bio bi "krvni optok", međutim, problemi koji se često nazivaju pojmom "loša cirkulacija" puno bi se bolje opisale riječima "loš krvni protok".
Na putu od srca prema nekim krajnjim dijelovima tijela kao što su, primjerice, nožni prsti, krv protječe kroz krvne žile koje se granaju i postupno bivaju uže. Stjenke arterija imaju nekoliko slojeva tkiva i prenose krv pod tlakom. Nakon izvjesnog stupnja grananja i sužavanja arterije prelaze u arteriole, male, mikroskopske uske krvne žile koje imaju tek jedan sloj stjenke i malo mišićnih stanica oko stjenke. Te mišićne stanice kontroliraju mikrocirkulaciju krvi kroz tkiva. Arteriole se nastavljaju u metaarteriole, a one prelaze u kapilare, krajnji i najudaljeniji stupanj arterijskih krvnih žila. Na spoju metaarteriola i kapilara nalaze se tzv. prekapilarni sfinkteri, minijaturni kružni mišići koji otvaraju i zatvaraju kapilare te stoga izravno utječu na mikrocirkulaciju i tkivima. Kapilare, pak prelaze u venule koje se nastavljaju u vene. Vene međusobno konvergiraju u sve veće i veće vene. Konačne dvije najveće vene koje izravno dovode krv u srce nazivaju se donja i gornja šuplja vena (vena cava inferior, vena cava superior).
Najpoznatiji poremećaj cirkulacije jest ateroskleroza, međutim, protok krvi kroz udaljena tkiva može biti poremećen i kada nema ateroskleroze.
Najprokrvljenija tkiva jesu ona u kojima je metabolizam i potrošnja kisika najveća - to su živčano i mišićno tkivo. U njima je mreža žila i kapilara vrlo gusta. U vezivnom tkivu i koštanom tkivu prokrvljenost je manja, dok u je hrskavičnom, pojedinim tkivima u oku i epidermi i nema. Dakako, u određenim situacijama krv se iz jednog dijela tkiva može preusmjeriti u drugi dio tkiva koji u tom trenutku treba hitno povećanje protoka. Tako nakon obroka protok krvi iz mišića i mozga pada jer se povećava protok u probavnom sustavu. S druge strane, u stanjima stresa i straha krv se iz kože i probavnog sustava preusmjerava u mozak i mišiće - prilagodba za borbu ili bijeg.
Bolesti krvnih žila (arterija, vena i kapilara) nazivaju se angiopatije, a pogotovo se javljaju kod dijabetičara. Postoji dva tipa angiopatija - makroangiopatije i mikroangiopatije. Kod makroangiopatija (kakva je primjerice ateroskleroza) masnoće i ugrušci začepljuju veće arterije i masovno blokiraju protok krvi u cijelim organima ili dijelovima organa. Kod mikroangiopatije stjenke malenih krvnih žila postaju debele i slabe, pucaju i usporavaju protok krvi kroz tkiva. Tada stanice, primjerice u oku, ne primaju dovoljno kisika i hranljivih tvari i bivaju oštećene.
Brojne su bolesti cirkulacije - ako se protok smanji u žilama srca tada se javlja angina pectoris ili infarkt. Pad cirkulacije u mozgu dovodi do cerebrovaskularnog inzulta tj. apopleksije - moždani udar. Međutim, smanjenje cirkulacije u određenim nevitalnim dijelovima tijela, rukama, nogama ili u nevitalnim vratnim žilama dovest će do raznih manifestacija loše cirkulacije sa simptomima boli, slabosti i trnjenja. Česti su i poremećaji mikrocirkulacije u očima ili ušima. Ponekad, cirkulacija se toliko pogoršava da dolazi do propadanja i nekroze tkiva, pogotovo na nogama.