Prijenos klinastim remenjem

Prijenos klinastim remenjem u biti se razlikuje od prijenosa plosnatim remenjem samo oblikom i brojem remenja, i oblikom površina vijenaca njihovih remenica. Za razliku s pojedinačnim prijenosima plosnatim remenjem u kojima sudjeluje samo po jedan remen, u pojedinačnim prijenosima s klinastim remenjem može sudjelovati razmjerno velik broj remena. Pri tome je nužno da svi remeni budu točno jednake dužine, jer inače nastupaju preopterećenja kraćih remena, dok su duži neiskorišteni. Za postizanje prednapona i u prijenosima klinastim remenjem mogu se upotrijebiti natezne remenice (bez žljebova na vijencu).

Klinasti remen u odnosu na plosnati, pri istoj sili kojom remen tlači na remenicu, približno trostruko veću sposobnost prijenosa, blago puštanje u rad, i praktički vuče bez puzanja. Može raditi s malim obuhvatnim kutom, i na taj način omogućuje velik prijenosni odnos. Potreban prostor je manji, a i opterećenja vratila i ležaja su manja. Dalja prednost je u mogućnosti da više klinastih remena radi paralelno. Klinasto remenje može raditi na pogonskoj temperaturi do približno 80 °C.

Za oblik klinastih remena svojstven je njihov presjek. To je površina trapeza ili klina (otuda i naziv klinasto remenje). Za nasjedanje klinastih remena površine vijenaca remenica imaju žljebove prilagođene obliku remena. Oblik tih žljebova je takav da remeni u njima nasjedaju samo svojim bočnim površinama. Njihova donja površina uvijek se nalazi iznad dna žlijeba, a gornja nešto iznad površine remenice. Presjeci i profili klinastih remena standardizirani su u svim zemljama. Obično su njihove bočne površine zakošene tako da se sijeku pod kutom 38°. Pod točno jednakim kutom moraju se sjeći i bočne površine žljebova na remenicama. Osim toga, iz istih razloga iz kojih je potrebno i za površine vijenaca remenica za plosnato remenje, te bočne površine moraju biti glatko obrađene.

Remenice za klinasto remenje mogu se izraditi i u dvodijelnoj izvedbi, tako da im se obje polovice mogu odmocati i primicati jedna drugoj zakretanjem jedne od njih na navojnici i time mijenjati širinu žlijeba. Zbog toga se remen malo podiže ili spušta iz žlijeba, što im je isto kao da se, na primjer, kod prijenosa plosnatim remenjem mijenja promjer remenice, a to dovodi do promjene prijenosnog omjera. Ovaj se sustav koristi u varijatorima (uređajima za bezstepenu regulaciju prijenosnog omjera) na bazi prijenosa klinastim remenjem.