Priziv savjesti

Sofoklova Antigona (5. st. pr. Kr.) govori o primjeru mlade žene koja se izvrgava (smrtnoj) kazni zbog kršenja svjetovnoga zakona koji zabranjuje pokapanje pobunjenika, jer osjeća da se mora podvrgnuti božanskom zakonu koji ju obvezuje pokopati braću. To klasično djelo ostaje do danas kulturalni primjer priziva savjesti.

Priziv savjesti (još nazivan i prigovor savjesti), odluka je i pravo pojedinca na odbijanje izvršavanje zahtjeva ili odredbe koju mu nameće pravni sustav.

Pravo na priziv savjesti proizlazi iz slobode savjesti, koja je zajamčena člankom 18. Opće deklaracije o pravima čovjeka. U čl. 47. Ustava Republike Hrvatske izrijekom se spominje – i jamči – pravo na priziv savjesti protiv vojne službe. Parlamentarna skupština Vijeća Europe donijela je 2010. Rezoluciju br. 1736 o pravu na priziv savjesti.[1]

Međunarodni dan priziva savjesti obilježava se 15. svibnja.[2]

  1. Rezolucija Parlamentarne skupštine VE 1763 (2010.) o pravu na priziv savjesti
  2. Markeljević, Jasenka: Međunarodni dan priziva savjesti - 15. svibnja hkm.hr. Hrvatska katolička mreža. Objavljeno 17. svibnja 2022.

From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Nelliwinne