QEMU

QEMU
OpenIndiana (Solaris) pokrenut u prozoru emulatora QEMU pod Linuxom
Izdavač	QEMU tim
Datum izdavanja	21. studenog 2023. godine
Datum najave	4. ožujka 2009. godine
Posljednja inačica	8.1.3
Operacijski sustav	Linux, Windows, macOS, FreeBSD, NetBSD, OpenBSD
Platforma	Linux, Windows, macOS, FreeBSD, NetBSD, OpenBSD
Žanr	Hipervizor, Emulator
Licencija	GNU General Public License i GNU Lesser General Public License
Internetska stranica	[ https://www.qemu.org/ ]

QEMU je emulator otvorenog koda koji dinamičkim binarnim prevođenjem emulira procesor (CPU) i različite uređaje za računalo, omogućujući pokretanje različitih operacijskih sustava za goste, virtualna računala. Ime mu dolazi od engleskog Quick EMUlator.^[1]

QEMU se također može integrirati s Linuxovom komponentom KVM za virtualizaciju u kernelu (Kernel-based Virtual Machine), za pokretanje virtualnih računala brzinom gotovo kao da se izvršavaju direktno na hardveru. QEMU također može napraviti emulaciju za procese na razini korisnika, dopuštajući aplikacijama kompajliranim za jednu arhitekturu da se izvode na drugoj arhitekturi procesora: primjerice programima za x86 da se izvršavaju na ARM-u.

QEMU podržava emulaciju raznih arhitektura procesora, uključujući:

• x86
• MIPS64 (do izdanja 6)
• SPARC (sun4m i sun4u)
• ARM
• SuperH
• PowerPC
• ETRAX CRIS
• MicroBlaze
• RISC-V.

Vezano za QEMU^[2] i emuliranje hardvera koji se predstavlja virtualnom računalu, on je u mogućnosti emulirati:^[3]

• Matične ploče s njihovim BIOS-om i emuliranim sklopovljem, čipset i sve dijelove matične ploče, kao i centralnog procesora (CPU).
• Diskovni kontroler s njegovim BIOS-om i emuliranim sklopovljem te sâme diskove.
• Mrežne kartice (sučelja) s njihovim BIOS-om i emuliranim sklopovljem.
• Grafičke kartice (sučelja) s njihovim BIOS-om i emuliranim sklopovljem.
• Sve ostale komponente virtualnog računala, kao da se radi o fizičkom računalu (pr. serijsko i paralelno sučelje, zvučna kartica, USB sučelja, floppy disk, NVMe sučelje, ...).

1. ↑ QEMU. wiki.qemu.org. Pristupljeno 23. studenoga 2022.
2. ↑ Horvat, Hrvoje. 6. srpnja 2023. Operativni sustavi i računalne mreže - Linux u primjeni. Hrvoje Horvat. Osijek. str. 1075–1099. doi:10.5281/zenodo.8119310. ISBN 978-953-59438-9-1CS1 održavanje: datum i godina (link)
3. ↑ KVM. KVM. KVM.org. Pristupljeno 10. kolovoza 2022.