Rastafarijanizam je nastao kao mješavina nekoliko različitih abrahamskih religija i kultura u Jamajci 1930-ih godina.[1] Njegovi običaji, obredi više teže načinu življenja nego religijskim obredima, no opet su vjerski povezani.
Rastafarijanizam je pokret pripadnika crne rase koji prepoznaju Afriku (pogotovo Etiopiju) kao mjesto rođenja čovječanstva. Pokret se javio kao pobuna protiv Babilona (pogrdni naziv za bijelce) iz potrebe crnačkog naroda potisnutog od strane bijelaca da zadrži svoj ponos, pokuša ukloniti ostatke ropstva, te se osloboditi iz kolonija, steći jednaka prava kao i bijelci, dokazati da su i oni ljudi, te da zavrjeđuju slobodu i poštovanje. Oni se zalažu sa slobodu, poštovanje, jednakost svih ljudi i mir, te imaju snažan osjećaj zajednice. No iako rastafarijanci propovijedaju mir, nenasilje, te da je rastafari vjera za svakoga jer svi potječu iz Afrike, ne samo crnce, ona je iznikla upravo zbog mržnje prema bijelcima, te i dan danas nosi ožiljke toga. Rastafarijanizam je vec i po svojoj definiciji religija potlacenih, izrabljenih.
Procjenjuje se da u svijetu ima otprilike milijun rastafarijanaca. To je patrijarhalan pokret, društvo gdje žene imaju sporednu ulogu. Žene su identificirane samo kao supruge rastafarijanaca. Smatrali su da žena može doživjeti rastafari vjeru samo kroz muškarca. Mogle su pristupiti zajednici samo uz muškarca. Tokom vremena izborile su se za veći status i slobodu, no uloga im je još uvijek sporedna. Tradicionalni rastafarijanci žive u zajednicama, komunama u šumama i selima Jamajke, dok raste pripadnici srednjeg staleža, uzimaju samo neka od obilježja rastafarijanaca.
Rastafarijanizam je mješavina i kršćanstva i judaizma, te nekih narodnih predaja, legendi i mitova. Rastafarijanci vjeruju da su oni potomci 12 izraelskih plemena. Štuju židovskog boga kojeg nazivaju Jah. Nemaju svećenike već starješine s mudrošću i iskustvom, niti crkvu, jer je crkva u svakom čovjeku. Rastafarijanci vjeruju da je rajski vrt ustvari u Etiopiji, da su oni potomci i pripadnici 12 izraelskih plemena. Vjeruju da je svijet bijelaca bezbožan i da će se crnci na kraju vratiti u Afriku te ostvariti svoju slobodu. Ne vjeruju u zagrobni život niti pakao. Raste vjeruju da su njihovi preci učinili nešto, čime su uvrijedili Jaha, i da ih je to otjeralo u ropstvo, no vjeruju da će Jah poslati znak i pomoći povrataku njegovih vjernika u Etiopiju, njihovu domovinu. Raste u principu ne slave nikakve blagdane, jedino etiopsku Novu godinu (17.9.) i etiopski Božić (6.1.).