Back Kosovo-oorlog Afrikaans حرب كوسوفو Arabic حرب كوسوڤو ARZ Guerra de Kosovu AST Kosovo müharibəsi Azerbaijani کوزووو ساواشی AZB Косаўская вайна Byelorussian Косовска война Bulgarian Kosovski rat BS Guerra de Kosovo Catalan
| Rat na Kosovu | |||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Dio Raspad SFRJ | |||||||||
 | |||||||||
| |||||||||
| Sukobljeni | |||||||||
 Oslobodilačka vojska Kosova NATO(od 1999.) Aktivne sudionice:  Belgija Kanada Danska Francuska Njemačka Italija Nizozemska Poljska Portugal Španjolska Turska Ujedinjeno Kraljevstvo SAD
|
.svg){kind=small} SR Jugoslavija.svg){kind=small} Srpske paravojne snage, uključujući strane borce
| ||||||||
| Vođe | |||||||||
Hashim Thaçi Suleiman Selimi Agim Çeku Ramush Haradinaj Wesley Clark Javier Solana Jean-Pierre Kelche.svg){kind=small} Tony Blair Bill Clinton Rudolf Scharping Oscar Luigi Scalfaro
|
Slobodan Milošević Vladimir Lazarević Dragoljub Ojdanić Nebojša Pavković Vlastimir Đorđević Nikola Šainović Sreten Lukić Franko Simatović Milorad Ulemek
| ||||||||
| Vojne snage | |||||||||
| 9.000-40.000 | 100.000 | ||||||||
| Posljedice | |||||||||
| Poginulih Albanaca 10.533[1] Poginulih ostalih 650[1] Ukupno 11.183 |
Poginulih (na Kosovu) 2.238[1] Poginulih civila (NATO kampanja izvan Kosova) 488-527[2] Poginulih vojnika 576[3]-1.031[4] Ukupno 3.302-3.796 | ||||||||
| 3 ubijenih kineskih diplomatskih predstavnika | |||||||||
Rat na Kosovu ili Rat na Kosovu i Metohiji (albanski: Lufta e Kosovës) označava oružani sukob između Srba i Albanaca od 1996. do 1999. Cilj Srba bio je zadržavanje Kosova u Srbiji, dok su Albanci željeli neovisnost za Kosovo. Nakon vojne intervencije snaga NATO-a protiv Srbije Vojska Jugoslavije povukla se s Kosova koje je stavljeno pod UN-ov protektorat.[5]
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (MKSJ) u raznim je presudama zaključio da je srpski vojni i politički vrh izvršio zločin protiv čovječnosti i ratne zločine tijekom rata na Kosovu. Između ostalog, Nikola Šainović, zamjenik premijera SR Jugoslavije, Sreten Lukić, voditelj Ministarstva unutarnjih poslova i Nebojša Pavković, zapovjednik Vojske Jugoslavije, osuđeni su zbog "deportacije, prisilnog premještanja stanovništva, ubojstva, progona zbog rasne, religiozne ili političke osnove (zločin protiv čovječnosti)".[6] Srbijanska policija i tajne službe su aktivno surađivale u prikrivanju masovnih ubojstava, zakapajući leševe žrtava ratnih zločina na tajnim lokacijama u Srbiji i paleći ih. Kasnijih godina, dio tajnih grobnica je otkriven, te su žrtve ekshumirane.[7] S druge strane, i Haradin Bala, zapovjednik OVK, proglašen je krivim zbog zločina protiv čovječnosti i kršenja pravila ratovanja,[8] a u studenom 2020. godine je kod MKSJ stupila na snagu i optužnica protiv bivšeg lokalnog zapovjednika kosovskih gerilaca Hashima Thaçija, tužiteljstvo ga tereti da je suodgovoran za ubojstva preko 100 civila raznih etničkih pripadnosti - koji je u tom trenutku bio predsjednik Kosova.[9]
Slobodan Milošević je 1989. održao govor na Gazimestanu. Deset godina kasnije rat na Kosovu bio je posljednji rat u koji je bila uključena Srbija i kraj Miloševićeve vladavine u Srbiji. Stoga se često spominje da je "na Kosovu sve započelo, na Kosovu je sve i završilo".[10][11]
- ↑ a b c Public review of data on victims, killed and missing – Presentation in Belgrade. The Kosovo Memory Book. Pristupljeno 24. srpnja 2012.
- ↑ Civilian Deaths in The NATO Air Campaign (PDF). Human Rights Watch. Veljača 2000. Pristupljeno 23. veljače 2012.
- ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća
<ref>oznaka; nije zadan tekst za izvorCNN - ↑ Serbia marks anniversary of NATO bombing. B92. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. lipnja 2011. Pristupljeno 24. srpnja 2012.
- ↑ Ian Williams. Kolovoz 1999. Ethnic Cleansing Thwarted in Kosovo; Standoff in Iraq; and a Swiss Case of “Stockholm Syndrome”. Washington Report. Pristupljeno 18. siječnja 2011.
- ↑ MKSJ-ova presuda Milutinoviću i drugima 2009., str. 486-489, 512-513
- ↑ Dosije: Uklanjanje dokaza o zločinima tokom rata na Kosovu: OPERACIJA SKRIVANJA TELA (PDF) (srpski). Fond za humanitarno pravo, Beograd. Siječanj 2017. Pristupljeno 8. siječnja 2021.
- ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća
<ref>oznaka; nije zadan tekst za izvoracquit - ↑ HINA/M.V. 5. studenoga 2020. Haški sud potvrdio optužnicu protiv kosovskog predsjednika Tachija, on dao ostavku: "Ponosan sam na odgovornost koju sam nosio". Dnevnik.hr. Pristupljeno 8. siječnja 2021.
- ↑ Review of Between Serb and Albanian: A History of Kosovo
- ↑ Dr. R. Craig Nation, "Rat na Balkanu 1991-2002." Arhivirana inačica izvorne stranice od 25. ožujka 2009. (Wayback Machine); str. 223