Back Realgar AN رهج الغار Arabic Rejalgar AST Realqar Azerbaijani Рэальгар Byelorussian Realgar Catalan Realgar Czech Realgar German Σανδαράχη (ερυθρά) Greek Realgar English
| Realgar | |
|---|---|
 Uzorak realgara (Royal Reward Mine, Washington, SAD) |
|
| Općenito | |
| Kategorija | Sulfidi |
| Kemijska formula | |
| Identifikacija | |
| Boja | Crvena do žutonarančasta; u poliranom dijelu, blijedosiva, s obilnim žutim do crvenim unutarnjim odsjajima |
| Kristalni habitus | Prizmatično prugasti kristali; češće masivni, grubi do sitnozrnasti ili u obliku inkrustacija |
| Kristalni sustav | Monoklinski kristalni sustav |
| Sraslaci | Dodor sraslaca na {100} |
| Kalavost | Dobra na {010}; manje na {101}, {100}, {120} i {110} |
| Lom | Lagano lomljiv |
| Mohsova tvrdoća | 1,5 do 2 |
| Sjaj | Smolasti do masan |
| Indeks loma | nα = 2,538 nβ = 2,684 nγ = 2,704 |
| Optička svojstva | Dvoosna (-) |
| Dvolom | δ = 0,166 |
| Pleokroizam | Gotovo bezbojan do blijedo zlatnožut |
| Ogreb | Crvenonarančasti do crveni |
| Gustoća | 3,56 |
| Prozirnost | Proziran |
| Druga svojstva | Otrovan i kancerogen |
| Reference | [1][2][3][4] |
Realgar (njem. Realgar od franc. réalgar od španj. rejalgar od arap. rahğ al-gār: prah iz špilje) ili crveni arsenov blistavac je monoklinski mineral, arsenov sulfid, As4S4. Crvene je boje, a prah mu je narančast. Na svjetlosti se raspada i postaje žut, jer prelazi u mineral auripigment. Nastaje kristalizacijom iz termalnih otopina niže temperature, koje su povezane s prodorima magme. Koristi se za arsenske pripravke.[5] Tvrdoća po Mohsu mu je od 1,5 do 2. Ostavlja narančastocrveni crt.
Rijetko se javlja u prirodi. Tvori guste mase sitnih zrnaca, a rjeđe dobro oblikovane, prozirne, narančastocrvene kristale smolastog sjaja. Vizualno je sličan cinabaritu, no mekši je i manje gust. U hidrotermalnim žilama javlja se kao sekundarni mineral zajedno s auripigmentom. Pod tim uvjetima realgar nastaje rastvaranjem drugih arsenovih minerala, kao što je arsenopirit. Realgar je otrovan, a ako se rastali i zapali, ispušta vrlo otrovan dim arsenovog(III) oksida. Mineral se koristio u srednjovjekovnoj medicini, za izradu stakla i za pirotehničke smjese. Danas se koristi kao izvor arsena za kemijsku industriju.
- ↑ Handbook of Mineralogy
- ↑ Realgar at Mindat.org
- ↑ Realgar at Webmineral
- ↑ Klein, Cornelis and Cornelius S. Hurlbut, Manual of Mineralogy, Wiley, 1985, 20th ed., p. 282 ISBN 0-471-80580-7
- ↑ realgar, [1] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 6. 9. 2020.