Republika Genova | ||||
---|---|---|---|---|
Repúbrica de Zêna (lig.) Repubblica di Genova (tal.) Res publica Genuensis/Ianuensis (lat.) Presvijetla Republika Genova Serenìscima Repùbrica de Zêna (lig.) Serenissima Repubblica di Genova (tal.) | ||||
| ||||
Geslo | ||||
Res publica superiorem non recognoscens (hrv. Republika koja ne priznaje nadmoćnijeg) | ||||
![]() | ||||
Glavni grad | Genova | |||
Jezici | ||||
ligurski, latinski, korzički, grčki, arapski | ||||
Religija | ||||
katoličanstvo (službeno) Manjina: • pravoslavlje, • židovstvo, • islam. | ||||
Vladavina | ||||
republika | ||||
Simone Boccanegra | 1339. – 1345. | |||
Giacomo Maria Brignole | 1795. – 1797. | |||
Kapetan naroda | ||||
Guglielmo Boccanegra | 1257. – 1262. | |||
Galeotto Spinola | 1335. – 1339. | |||
Manegoldo del Tettuccio | 1191. | |||
Filippo della Torre | 1256. | |||
Legislatura | ||||
Vijeće Republike | ||||
Gornji dom | Veliko vijeće | |||
Donji dom | Malo vijeće | |||
Povijest | ||||
| ||||
| ||||
| ||||
Stanovništvo | ||||
17. stoljeće | 650000[1] | |||
Valuta | genovska lira (1138. – 1797.) genovino (1252. – 1415.) | |||
Danas | ||||
Republika Genova (lig. Repúbrica de Zêna, lat. Res publica Genoensis/Ianuensis, tal. Repubblica di Genova) – ili Presvijetla Republika Genova[c] (lig. Serenìscima Repùbrica de Zêna, tal. Serenissima Repubblica di Genova) – bila je srednjovjekovna i novovjekovna pomorska republika od 11. stoljeća do 1797. godine. Tijekom kasnog srednjeg vijeka bila je velika trgovačka sila na Sredozemnom i Crnom moru. Između 16. i 17. stoljeća bio je jedno od glavnih financijskih središta u Europi.[2]
Tijekom svoje povijesti Republika Genova osnovala je brojne kolonije diljem Sredozemlja i Crnog mora, uključujući Korziku (1347. – 1768.), Monako, južni Krim (1266. do 1475.) te otoke Lezbos i Hij (14. stoljeće – 1462., odnosno 1566.). Dolaskom ranog novog vijeka, Republika je izgubila mnoge svoje kolonije te je morala promijeniti svoje interese i usredotočiti se na bankarstvo. Ta se odluka pokazala uspješnom za Genovu, koja je ostala jedno od središta kapitalizma, s visoko razvijenim bankama i trgovačkim poduzećima.[2]
Genova je bila poznata kao "la Superba" ("Sjajna"), "la Dominante" ("Dominantna"), "la Dominante dei mari" ("Vladarica mora") i "la Repubblica dei magnifici" ("Republika Veličanstvenih"). Od 11. stoljeća do 1528. službeno je bila poznata kao Compagna Communis Ianuensis, a od 1580. godine Serenìscima Repùbrica de Zêna.[2]
Od 1339. do 1797. vladar Genove bio je dužd, prvotno doživotno biran, a nakon 1528. biran je svake dvije godine. Međutim, u stvarnosti je Republika bila oligarhija kojom je vladala mala skupina trgovačkih obitelji, među kojima su birani duždevi.[2]
Mornarica Republike Genove igrala je temeljnu ulogu u bogatstvu i moći Republike tijekom stoljeća te je njezina važnost bila prepoznata diljem Europe. Do danas je njezino naslijeđe, kao ključni čimbenik u trijumfu Republike Genove, još uvijek priznato, a njezin grb prikazan je na zastavi i grbu talijanske mornarice. Godine 1284., Genova se borila protiv Republike Pise u Bitki kod Melorije za prevlast nad Tirenskim morem, a bila je vječiti suparnik Mletačke Republike za prevlast nad Sredozemnim morem.[2]
Republika je nastala kada je Genova postala samoupravna komuna u 11. stoljeću, a ukinuta kada ju je osvojila Francuska Republika pod Napoleonom Bonaparteom i zamijenila Ligurskom Republikom. Ligursku Republiku je 1805. godine anektiralo Francusko Carstvo. Njezina obnova nakratko je proglašena 1814., nakon Napoleonovog poraza, ali je na kraju pripojena Kraljevini Sardiniji 1815. godine.[2]
Pogreška u citiranju: oznake <ref>
postoje za skupinu "lower-alpha", ali nema pripadajuće oznake <references group="lower-alpha"/>