Rodoslovlje Isusa Krista

Podrijetlo Isusa Krista opisano je u Novom zavjetu, u evanđeljima po Luki i Mateju. Ovdje je prikazano rodoslovlje po evanđelju po Mateju i Evanđelje po Luki koje daje nešto dulje i drugačije rodoslovlje od Matejevog.

Oba evanđelja navode biološkoga oca Isusovog kao Oca, a ne Josipa, rođenog od Marije djevice. Istodobno, oni tvrde da je Isus neposredni potomak Davidov, stoga i legalni nasljednik njegova prijestolja. Lista je ista između Abrahama i Davida, no značajno se razlikuje od te točke nadalje. Tradicionalni su kršćanski znanstvenici postavili različite teorije tražeći objašnjenje zašto su obiteljska stabla toliko različita; neki su iznijeli ideju da da Matej slijedi rodoslov Isusov po Josipu, dok Luka slijedi podrijetlo preko Marije. Mnogi biblijski znanstvenici smatraju da ova obiteljska stabla imaju korijen u prapovijesnoj židovskoj literaturi.

Sveti Toma Akvinski (1225.-1274.) u djelu "Summa Theologica" iznosi mišljenje kako je objašnjenje sv. Augustina (354.-430.) posve prihvatljivo: biološki otac sv. Josipa bio je Jakov (koga se spominje u Mt 1), koji se oženio udovicom svojega brata Elija (koji se spominje u Lk 3). Prema židovskom zakonu (tzv. leviratski brak, Ponovljeni zakon 25, 5–10), bilo je pravilno stoga nazivati Josipa "sinom Elijevim" - makar je njegov biološki otac bio Jakov. Jakov i Eli su bili braća rođena od iste majke, ali iz brakova s različitim očevima - Jakovov otac je bio Matan (sin Eleazarov), a Elijev Matat (sin Levijev). Rodoslovlja oba oca sv. Josipa - biološkog i zakonskog - vode do Kralja Davida; u Matejevom evanđelju preko Kralja Solomona, a u Lukinom evanđelju preko najmlađeg Davidovog sina Natana.^[1]

1. ↑ The Summa Theologiae of St. Thomas Aquinas, Question 31., Article 3. Whether Christ's genealogy is suitably traced by the evangelists?, Second and Revised Edition, 1920. Online Edition Copyright 2017 by Kevin Knight