Serer su narod u Zapadnoj Africi. Ime im se izgovara fra. "Sérère", wolofski "Séeréer" ili "Seereer", « Serer », « Sereer », « Serere », « Seereer » ili iskrivljeno « Serre ». Žive u srednjem zapadnom Senegalu, na jugu dakarske regije sve do gambijske granice. Ima ih više od 1,8 milijuna. Treći su po brojnosti narod u Senegalu, poslije Wolofa i Fulba. Čine 14,7% senegalskog stanovništva[1] odnosno blizu jedan od šest Senegalaca je Serer.[2] U Gambiji čine manje od 2% stanovnika.[3] Mali broj Serera živi i u Mauretaniji. Sereri govore sererskim jezikom, canginskim jezicima i wolofskim, francuskim (Senegal i Mauretanija) te engleskim (Gambija). Vjera im je sererska ("put Božanskog", "ƭat Roog", vjera u Rooga), islam i katoličanstvo. Srodni narodi su Wolofi, Leboui i Toucouleri. Sereri žive u nekoliko skupina. Neke su podjednako zastupljene u Gambiji i Mauretaniji.[4][5][6] Sereri su jedan od najstarijih naroda u Senegambiji.[7][8]
U povijesti su živjeli na prostoru prirodne regije Sine-Salouma, na kojoj su se prostirala kraljevstva Sine i Saloum. U Gambiji žive u krajevima Nuimiju i Baddibuu te u Kombu. Nekoliko je sererskih skupina: Seereer-Siin, pa Noonska skupina živi u drevnom kraju Thièsu u današnem Senegalu. Ndutska skupina živi na jugu Cayora i sjeverozapadu drevnog Thièsa. Njegheni žive u drevnom Baolu. Palorska skupina živi u zapadnom središnjem i zapadnom jugozapadnom dijelu Thièsa. Laalaaski Sereri žive u zapadnom središnjem i središnjem Thièsu te u Tambacoundi.[9][10] Saafi žive u Dakaru i Thièsu, Niominke žive na otoci u delti rijeke Salouma (teritorij Gandoul).
Poznati gambijski Sereri su dopredsjednik Gambije od 20. ožujka 1997. Isatou Njie-Saidy i pokojni senegambijski povjesničar, političar i bora za gambijsku neovisnost za vrijeme kolonijalne vlasti Alhaji Alieu Ebrima Cham Joof. Poznati senegalski Sereri su Léopold Sédar Senghor i Abdou Diouf, prvi i drugi predsjednik Senegala, respektivno.
Sereri po tjelesnoj građi spadaju među Nilote, što znači da su visoki, vitki, tamnoputi i finih crta. Pojam "nilotski" se nekad koristio u klasifikaciji rasa, temeljeno na antropološkim promatranjima, a znanost je bila odbacila takve opservacije.[11] Danas je populacijska genetika dala poduprijela takva zapažanja.[12]