Sestrinska kromatida

Sestrinska kromatida je pojam kojim označavamo jednu od dviju istovjetnih kopija (kromatida) koje su nastale repliciranjem jednog kromosoma. Dvije su kopije spojene na jednom istom mjestu, pričvrsnici,^[1] kojom su spojene u kromosom. Sestrinske kromatide nastaju u sinteznoj podfazi interfaze, kad se repliciraju svi kromosomi u stanici. Dvije sestrinske kromatide se odvoje jedna od druge tijekom mitoze i mejoze II.

Razlika homolognih kromosoma i sestrinskih kromatida sastoji se u tome što su homologni kromosimi dvije različite kopije kromosoma koje nasljeđuju diploidni organizmi poput ljudi, po jedan od svakog roditelja, dok su sestrinske kromatide dvije istovjetne kopije kromosoma.

U staničnoj diobi, kromatin se spiralizira i formiraju se kromosomi koji izgledaju poput dugih niti koje se tijekom procesa skraćuju i debljaju,^[2] a po dužini su podijeljeni u dvije sestrinske kromatide sa zajedničkom pričvrsnicom koje se omotavaju jedna oko druge.^[2] Kad se raspadnu veze među sestrinskim kromatidama, stanica prelazi u podfazu anafaze. U anafazi se odvajaju sestrinske kromatide^[3] u na mjestu pričvrsnice.^[2] Proces razdvajanja sestrinskih kromatida vode mikrocjevčice.^[4]

1. ↑ kromatida, Struna - Hrvatsko strukovno nazivlje, projekt Hrvatsko anatomsko i fiziološko nazivlje
2. ↑ ^{a b c} Krsnik-Rasol, M. Praktikum iz biologije stanice  Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. veljače 2015. (Wayback Machine), Biološki odsjek PMF-a Zagreb
3. ↑ Stanični ciklus eukariota^{[neaktivna poveznica]}, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
4. ↑ Pavičić, Ivan. Učinci radiofrekventnoga mikrovalnog zračenja na stanicu i strukture citoskeleta, Arh. Hig. Rada. Toksikol. 2004, 55, str. 321, 324