Back علم الفلك الكروي Arabic Сферычная астраномія Byelorussian Sférická astronomie Czech Sphärische Astronomie German Σφαιρική αστρονομία Greek Spherical astronomy English Astronomía de posición Spanish Sfääriline astronoomia Estonian نجوم کروی Persian Pallotähtitiede Finnish

Sferna astronomija

Nebeski ekvator i ekliptika.
Osnovna gibanja Zemlje.
U horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom = 90° - visina).
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav.
Zimski suncostaj ili solsticij.
Ravnodnevica ili ekvinocij.
Skica pokazuje kutove između Sunca i planeta s obzirom na položaj Zemlje: elongaciju, konjukciju, opoziciju i kvadraturu.
Zemljina precesija nastaje pod djelovanjem Sunca i Mjeseca.
Nebeski svod se kreće po krivulji, koja je rezultanta uzajamnog djelovanja rotacije (zeleno), precesije (plavo) i nutacije (crveno).
Zemlja se giba prema izvoru svjetlosti u prosincu i odmiče se u smjeru svjetlosti u lipnju (za zvijezdu na slici), pa nije potrebno naginjati teleskop za promatranje zvijezde. U ožujku i rujnu treba najviše naginjati teleskop (kut aberacije).
Metoda paralakse za mjerenje udaljenosti do zvijezda, planeta ili Mjeseca.

Sferna astronomija, grana astronomije koja se bavi određivanjem nebeskih referentnih koordinatnih sustava, te određivanjem i proučavanjem pojava koje uzrokuju promjenu nebeskih koordinata. Pri određivanju položaja nebeskih tijela sferna se astronomija oslanja na matematičke metode sferne geometrije i na astrometrijska mjerenja. Prvenstveno područje sferne astronomije su koordinatni sustavi i vrijeme. Naime, položaj nekog tijela na nebeskoj sferi određen je koordinatama izabranog nebeskog koordinatnog sustava, određenog položajima koordinatnih osi za određenu epohu.[1]

Sferna astrometrija obuhvaća geometrijske odnose na nebeskoj sferi i vremenske promjene na njoj, te zato utvrđuje sferne koordinatne sustave: horizontski, ekvatorski, ekliptički i galaktički. U horizontskom sustavu koordinate su azimut i visina odnosno zenitna daljina, u ekvatorskom su rektascenzija odnosno satni kut te deklinacija odnosno polna udaljenost, u ekliptičkom ekliptička dužina i širina, u galaktičkom galaktička dužina i širina. Satni kut i deklinacija čine mjesne ekvatorijalne koordinate, dok rektascenzija i deklinacija čine nebeske ekvatorijalne koordinate. Rektascenzija i satni kut nadopunjuju se na zvjezdano vrijeme. Vrijeme je u sfernoj astrometriji nezavisna promjenljiva veličina, a jedinica za mjerenje je zvjezdani ili siderički dan, koji iznosi 23 h 56 min 4,09 s. Koordinate nebeskih tijela mijenjaju se zbog njihovih vlastitih gibanja, zbog aberacije svjetlosti, dnevne i godišnje paralakse, te zbog nutacije i precesije.[2]

  1. ↑ [1]  Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. srpnja 2014. (Wayback Machine) M. Herceg, D. Špoljarić : "Preračunavanja koordinata, vizualizacije i animacije u sfernoj astronomiji", Geodetski fakultet Zagreb, webmath.geof.hr, 2008.
  2. ↑ [2] ASTROMETRIJA, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Nelliwinne