Shizofrenija

Klasifikacija i vanjske poveznice
MKB-10-CM	F20, F20.9
MeSH	D012559

Shizofrenija je psihijatrijski poremećaj koji označava često kroničnu, ozbiljnu mentalnu bolest koja primarno pogađa našu sposobnost razmišljanja, s otežanom percepcijom stvarnosti, što uzrokuje promjenu ponašanja i neugodne osjećaje, te slabim izražavanjem emocija.^[1][2] Najčešće manifestacije uključuju zvučne halucinacije, paranoju, bizarne deluzije, ili neorganizirani govor i misli, te su praćene značajnim socijalnim i radnim disfunkcijama. Prvi se simptomi obično javljaju u mladih odraslih ljudi, s globalnom životnom prevalencijom od oko 0.3–0.7%.^[3] Dijagnoza se donosi na temelju promotrenog ponašanja, te pacijentovih iznesenih iskustava.

Genetika, okoliš, neurobiološki i psihološki faktori, te društveni procesi, važni su čimbenici koji sudjeluju u razvoju ove bolesti. Postoje naznake da neke psihoaktivne droge i lijekovi na recept uzrokuju ili pogoršavaju simptome. Trenutna istraživanja fokusiraju se na ulogu neurobiologije, iako do sada nije pronađen ni jedan organski uzrok. Velik broj mogućih kombinacija simptoma potaknuo je raspravu predstavlja li dijagnoza jedan poremećaj ili više diskretnih sindroma. Unatoč etimologiji termina porijeklom iz Grčkih korijena skhizein(σχίζειν, "podijeliti se") i phrēn, phren- (φρήν, φρεν-; "um"), shizofrenija ne znači “podijeljenost uma” te nije isto što i disocijativni poremećaj osobnosti, također poznat kao "poremećaj višestruke ličnosti" ili "podijeljena ličnost". Ovaj se poremećaj u percepciji javnosti često miješa sa shizofrenijom.^[4]

Glavna komponenta liječenja su antipsihotici, koji prvenstveno inhibiraju aktivnost dopaminskih (ponekad i serotoninskih) receptora. Psihoterapija te strukovna i socijalna rehabilitacija, također su važni u liječenju. U ozbiljnijim slučajevima, gdje postoji opasnost ozljeđivanja sebe i drugih, može postojati potreba za prisilnom hospitalizacijom, iako su danas hospitalizacije rjeđe i traju kraće nego u prošlosti.^[5]

Smatra se da ovaj poremećaj većinom utječe na kognitivni (umni) aspekt, ali obično pridonosi i kroničnim problemima vezanim uz ponašanje i emocije. U ljudi koji boluju od shizofrenije postoji veća vjerojatnost za razvoj dodatnih (komorbiditetnih) stanja, uključujući kliničku depresiju i anksiozne poremećaje; pojava zlouporabe psihoaktivnih tvari tijekom života je gotovo 50%.^[6] Društveni problemi su česti, uključujući dugotrajnu nezaposlenost, siromaštvo, te beskućništvo. Prosječni životni vijek ljudi s ovim poremećajem je 12 do 15 godina kraći od zdravih ljudi, što je rezultat većeg broja fizičkih zdravstvenih problema i veće stope samoubojstava (oko 5%).^[3]

1. ↑ Marija Fuerst, Psihologija, Zagreb, 1994.
2. ↑ "Schizophrenia" Concise Medical Dictionary. Oxford University Press, 2010. Oxford Reference Online.Maastricht University Library  Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. lipnja 2012. (Wayback Machine). 29. lipnja 2010. prepaid subscription only
3. ↑ ^{a b} Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor Lancet09
4. ↑ Picchioni MM, Murray RM. Srpanj 2007. Schizophrenia. BMJ. 335 (7610): 91–5. doi:10.1136/bmj.39227.616447.BE. ISSN 0959-8138. PMC 1914490. PMID 17626963
5. ↑ Becker T, Kilian R. 2006. Psychiatric services for people with severe mental illness across western Europe: what can be generalized from current knowledge about differences in provision, costs and outcomes of mental health care?. Acta Psychiatrica Scandinavica Supplement. svezak 429 (429): str. 9.–16. doi:10.1111/j.1600-0447.2005.00711.x. PMID 16445476
6. ↑ Buckley PF, Miller BJ, Lehrer DS, Castle DJ. Ožujak 2009. Psychiatric comorbidities and schizophrenia. Schizophr Bull. svezak 35 (broj 2): str. 383.–402. doi:10.1093/schbul/sbn135. PMC 2659306. PMID 19011234CS1 održavanje: više imena: authors list (link)