Slobodno zidarstvo

Slobodno zidarstvo (engl. freemasonry, fran. franc-maçonnerie), poznato i kao masonerija ili masonstvo, obuhvaća različite mistične, strogo hijerarhijski ustrojene organizacije koje svoje korijene vuku iz lokalnih cehova klesara. Ti su cehovi, od kraja 14. stoljeća, regulirali stručnu osposobljenost klesara te njihove odnose s naručiteljima i vlastima. Slobodno zidarstvo se smatra najstarijim bratstvom na svijetu i jednom od najdugovječnijih kontinuiranih organizacija u povijesti, s bogatom tradicijom i simbolikom.[1]

Slobodni zidar, odnosno mason, u svojoj uobičajenoj odori.
Masonski kutnik i šestar (s ili bez slova "G")

Moderni oblik slobodnog zidarstva općenito se dijeli na dvije glavne grane. Regularno slobodno zidarstvo slijedi stroge tradicionalne standarde, poput prisutnosti svetog spisa u radnoj loži, obveznog vjerovanja u Vrhovno Biće, isključivog muškog članstva te zabrane rasprava o religiji i politici unutar lože. S druge strane, kontinentalno masonstvo ukinulo je neka od tih ograničenja. Nadležnosti unutar ove skupine često ne inzistiraju na vjerovanju u Vrhovno Biće, prihvaćaju žene kao članove ili omogućuju mješovite lože te dopuštaju rasprave o religijskim i političkim temama.

Osnovna organizacijska jedinica slobodnog zidarstva je loža, koja djeluje na lokalnoj razini. Rad ovih loža obično je pod nadzorom velike lože ili velikog orijenta, tijela koja upravljaju masonerijom na područnoj razini, često u okviru federalinih, pokrajinskih ili državnih granica. Slobodno zidarstvo nema središnju, svjetsku veliku ložu koja bi nadzirala cijelo bratstvo; svaka velika loža djeluje kao potpuno neovisno tijelo i ne priznaje nužno legitimnost drugih velikih loža. Lože su rasprostranjene diljem svijeta, na svim naseljenim kontinentima. Međutim, zbog antimasonskih stavova i zakonskih ograničenja koja zabranjuju slobodno zidarstvo, bratstvo nije prisutno u svim zemljama. Unatoč tome, slobodni zidari u duhu bratstva i nade često pretpostavljaju mogućnost postojanja tajnih loža čak i u zemljama gdje je ono zabranjeno, iako takve lože možda u stvarnosti ne postoje.

Stupnjevi slobodnog zidarstva su tri razreda srednjovjekovnih obrtničkih cehova, stupanj šegrta ili učenika, kalfe ili pomoćnika te majstora. Kandidati ovih triju stupnjeva postupno se podučavaju značenjima simbola slobodnog zidarstva, a i povjeravaju im znakovi, lozinke i rukovanja kako bi naznačili ostalim članovima u koji su stup inicirani. Stupnjevi su dijelom alegorijske moralne pouke, a dijelom predavanje. Tri stupnja nudi plava loža slobodnog zidarstva, a pripadnici bilo kojeg od tih stupnjeva poznati su kao slobodni zidari ili masoni. Postoje i dodatni stupnjevi koji se razlikuju ovisno o mjestu i nadležnosti i njima obično upravljaju tijela koja se razlikuju od onih koji upravljaju osnovnim stupnjevima.

Kroz svoju povijest masonerija je bila izložena kritikama i protivljenjima na vjerskoj i političkoj osnovi. Katolička Crkva, neke protestantske denominacije i određene islamske zemlje ili entiteti izrazili su protivljenje ili zabranili članstvo u slobodnom zidarstvu. Protivljenje slobodnom zidarstvu ponekad ima korijene u antisemitizmu ili teorijama urote,[2] a slobodni zidari su kroz povijest bili progonjeni od strane autoritarnih država.

  1. History of Freemasonry. ugle.org.uk (engleski). Pristupljeno 8. prosinca 2024.
  2. Freemasonry. encyclopedia.ushmm.org (engleski). Pristupljeno 8. prosinca 2024.

From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Nelliwinne