Slobodnozidarski obred

Ovo je članak o masonskim obredima. Za dodatna ili pridružena masonska tijela pogledajte članak Slobodnozidarski redovi.

Slobodnozidarski obred ili masonski obred je koherentan skup rituala, simbolike i praksi koji definiraju slobodnozidarski ceremonijal. Riječ obred u određenim obedijencijama zamjenjena je riječima ritual, sustav ili režim.

Nastali pojavom spekulativnih loža, obredi su uspostavljeni kako bi se standardizirala i uskladila praksa u masonskoj loži. Stoga, riječ je o definiranju svih načina, postupaka i slijedova po kojim se moraju voditi tijekom vođenja ceremonija. Nadahnuti drevnim ili operativnim tradicijama i Biblijom, obredi propisuju geste, jezik, pokrete i stavove. No, unatoč sličnom idealu, slobodni zidari svoje aktivnosti obavljaju na različite načine. Tako je od sredine 18. stoljeća, posebno sa svađom između Drevnih i Modernih unutar engleskog masonstva, svako stoljeće vidjelo pojavu novih i različitih obreda. Loža obično prakticira samo jedan obred, dok ih velika loža može držati nekoliko.

Obredi su sastavljeni od simbola, riječi, gesta i znakova. Iako se čini nemogućim nabrojati sve obrede koji su se nekada prakticirali, autori i povjesničari obično priznaju postojanje pedesetak relativno različitih obreda. Međutim, uglavnom se prakticira samo nekoliko.

Obredi su niz progresivnih stupnjeva koje dodjeljuju različite masonske organizacije ili redovi. U nekim skučajevima, kao što je u Yorčkom obredu, to je zbirka odvojenih masonskih tijela koje bi inače djelovale samostalno. Sustavi masonskih stupnjeva često pripadaju pridruženim tijelima masonerije kojima se majstor može priključiti nakon stupnjeva plave lože.

Masonski obredi nemaju hijerarhiju i ne može se reći koji je bolji od drugog. Svaki od njih odgovara osjetljivosti i posebnom pristupu povijesti duhovnosti.