Stephen Hawking

Stephen William Hawking (Oxford, 8. siječnja 1942. – Cambridge, 14. ožujka 2018.), bio je britanski teorijski fizičar.^[1][2]

Završio je studij fizike na Sveučilištu u Oxfordu, a doktorsku disertaciju iz kozmologije obranio na Sveučilištu u Cambridgeu. Već 1974. godine postao je član Kraljevskog društva iz Londona, jednog od najstarijih znanstvenih udruženja na svijetu. Sve do svoje smrti predavao je matematiku i fiziku na Lucasovoj katedri Sveučilišta u Cambridgeu, na istoj katedri na kojoj su nekoć predavali velikani poput Isaaca Newtona i Paula Diraca.

Poznat je po doprinosima na polju kozmologije i kvantne gravitacije, osobito u kontekstu crnih rupa, i po popularno pisanim djelima u kojima iznosi svoje općenite teorije o svemiru. Tu se ubraja i znanstveni bestseler Kratka povijest vremena (A Brief History of Time), koji je zauzeo prvo mjesto na listi bestselera britanskog Sunday Timesa i zadržao prvenstvo rekordnih 237 tjedana.

U mladosti je obolio od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), paralizirajuće bolesti koja uzrokuje slabljenje tjelesnih mišića. Potpuno nepokretan u kolicima, s vremenom je izgubio i sposobnost govora pa je s okolinom komunicirao jedino uz pomoć računalnog sintetizatora glasa. Srećom, bolest nije zahvatila njegov mozak tako da se dugi niz godina mogao posvetiti radu.

1. ↑ Umro Stephen Hawkings dječak koji nikada nije odustajao. Tportal.hr. Pristupljeno 14. ožujka 2018.
2. ↑ Stephen Hawking umro je na Svjetski dan broja pi i rođendan Alberta Einsteina. Dnevnik.hr. Pristupljeno 14. ožujka 2018.