Tarni prijenos iz 1906.Tarni prijenos iz 1902.Jednostavan uređaj za tarni prijenos.Tarni prijenos.Prikaz djelovanja tarnih prijenosa: a) čelni tarni prijenos s cilindričnim tarenicama i paralelnim vratilima, b) stožasti tarni prijenos za vratila pod pravim kutom; 1) vodeća i 2) vođena tarenica.Presjek vijenca klinaste i užlijebljene tarenice.Prikaz djelovanja tarnog prijenosa s automatskim postizanjem tlačne sile među tarenicama.Prikaz raspodjele dodirnog tlaka: a) između velikih tarenica; b) između malih tarenica.Stožasti tarni prijenos s vodećom tarenicom s uloškom od prešanog papira.Stožasti tarni prijenos vijčane preše s tarenicom obloženom kožom.Način djelovanja čelnog varijatora za bezstepenu promjenu broja okretaja i promjenu smjera vrtnje: 1) vodeća tarenica, 2) vođena tarenica.Varijator Svetozarevljevog sustava: 1) i 2) tarenice globoidnog oblika ili šalice; 3) nagibni valjak; 4) obloga nagibnog valjka; 5) i 6) mehanizam za postizavanje tlačne sile među tarenicama.Način rada varijatora Svetozarevljevog sustava: 1) i 2) šalice; 3) i 4) nagibni valjci.Način djelovanja tarnog prijenosa pri vožnji na kotačima.
Tarni prijenos ili frikcijski prijenos je najjednostavniji oblik mehaničkog prijenosa neposrednim dodirom (samo trenjem dodirnih površina). Snaga se njima prenosi s jednog vratila na drugo međusobnim trenjem vijenaca ili bočnih površina tarnih kola (tarenica) koja su na njima učvršćena. Osim toga, tarni je prijenos primjenjiv i u slučajevima gdje se vratila koja u njemu sudjeluju križaju u prostoru pod nekim, najčešće pod pravim kutom. Tada, naravno, vijenci tarenica moraju imati oblik krnjih stožaca. Također postoje i tarni prijenosi s tarenicama sfernog i kombiniranih oblika. Jedan od glavnih nedostataka svih tih tarnih prijenosa, to jest nepovoljni odnos između obodne sile koja se prenosi i za to potrebnog tlaka jedne tarenice na drugu, može se poboljšati posebnom izvedbom. Vijenac veće tarenice ima žlijeb u koji zadire vijenac klinasta oblika manje tarenice. Kod tarnog prijenosa može doći do proklizavanja, a i puzanja.[1]
↑ "Tehnička enciklopedija" (Elementi strojeva (strojni dijelovi)), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.