Templari

Ovo je članak o povijesnom viteškom redu. Za masonsko tijelo pogledajte članak Vitezovi templari u slobodnom zidarstvu.

Viteški red Templara Red siromašnih vitezova Krista i Salomonova hrama
Pečat templara
Osnovana	1119.
Odanost	Papa
Sjedište	Brdo Hrama, Jeruzalem Jeruzalemsko Kraljevstvo
Nadimak	Red siromašnih vitezova Krista i Salomonova hrama
Zaštitnik	Bernard iz Clairvauxa
Boje	bijeli plašt s crvenim križom
Sudjelovanje u borbama	Križarski ratovi
Raspuštena	22. ožujka 1312. Koncilom u Beču

Templari ili punim imenom "Red siromašnih vitezova Krista i Salomonova hrama" (nazivani još i Vitezovi Templari, Hramovnici) (lat. Fratres militiae Templi), kršćanski vojni red osnovan 1118. ili vjerojatnije 1119. godine nakon prvog križarskog rata po uzoru na cistercite s namjerom da pomognu novom Jeruzalemskom Kraljevstvu da se odupre napadima muslimana iz okolice i pruže sigurnost velikom broju hodočasnika koji su krenuli u Jeruzalem nakon njegovog osvajanja.^[1][2] Red je osnovao plemić Hugo de Payens sa svojim drugovima. Sjedište reda je prvobitno bilo pokraj mjesta gdje je nekad stajao židovski hram, Templum Salomonis, po čemu je i dobio ime.^[3]

Templari su, kao i ostali crkveni redovi, polagali vječni zavjet poslušnosti papi, a obavezali su se i da će svoje živote posvetiti obrani puteva do Jeruzalema.

U novije vrijeme postoji niz istoimenih suvremenih templarskih organizacija koje štuju duh viteštva i sastavljaju viteška pravila kao i ceremonije slične templarskima, međutim ni jednoj od brojnih viteških organizacija nije priznato povijesno nasljedno pravo templarskog reda.

1. ↑ Napier, Gordon, str. 32.
2. ↑ Pernoud, Régine, str. 8.
3. ↑ Vignati, Alejandro, str. 27.