»Tilurium« preusmjerava ovamo. Za glazbeni album, pogledajte Tilurium (album).
| Tilurij | |
|---|---|
 ostatci Tilurija | |
| Vrsta | rimski logor |
| Položaj | |
| Koordinate | 43°37′N 16°43′E / 43.61°N 16.72°E (WD) |
| Lokacija | Gardun |
| Država | |
  Tilurij Tilurij na zemljovidu Dalmacije  | |
 Registar kulturnih dobara RH | |
| Pravni status | nepokretno kulturno dobro |
| Vrsta | arheologija |
| Reg. broj | Z-2315 |
Legijski logor Tilurij (Tilurium) bio je smješten na jednom povišenom platou desne obale rijeke Cetine (Hippus flumen). Taj je položaj za Rimljane imao izuzetnu stratešku važnost jer je omogućavao nadzor prijelaza preko rijeke Cetine, odnosno kontrolu putovanja prema unutrašnjosti provincije Dalmacije.
Tilurij je u vrijeme osvajanja unutrašnjosti Dalmacije zajedno s legijskim logorom Burnum i kastelima Magno, Andetrij i Bigeste igrao važnu ulogu u zaštiti obale koja je od ranije već bila čvrsto u rimskim rukama. U Tiluriju je najduže boravila VII. legija. U stručnoj literaturi spominju se različiti datumi dolaska VII. legije u Dalmaciju, ali i njenog odlaska iz Dalmacije. Analiza spomenika VII. legije u provinciji Dalmaciji za sada pokazuje da je najstariji sigurno datirani spomenik građevinski natpis postavljen 16/17. god. po. Kr., a najmlađi sigurno datirani spomenik je međašni natpis postavljen između 42. i 50. god. po. Kr. Sigurno je da su na njeno mjesto došle pomoćne vojne postrojbe od kojih je u Tiluriju najduže boravila cohors VIII voluntariorum civium Romanorum čiji se posljednji spomen datira u 243. g.[1]:str. 16.
- ↑ Sanader, M., Tončinić, D., Buljević, Z., Ivčević, S., Šeparović, T., Tilurium III. Istraživanja 2002–2006. godine, Zagreb, 2014., ISBN 978-953-175-508-5