Tiskarstvo

Tiskarstvo je tehnika mehaničkog umnožavanja istovjetnih primjeraka teksta ili slika.

Početci tiskanja knjiga padaju na prijelaz iz 1447. na 1448. i povezani su s izumom tipografije Johannesa Gutenberga. Iako je mehanička reprodukcija pisanih tekstova bila poznata već od 8. stoljeća u Kini, tek se Gutenbergov izum počeo sredinom 15. stoljeća brzo širiti po Europi, a potom i po cijelom svijetu.^[1][2]

Visoki tisak, plošni tisak, propusni tisak i duboki tisak su načini umnožavanja tiskanih izdanja. U visoki tisak spadaju knjigotisak, fleksotisak i čelični tisak. Ofsetni tisak spada u plošni tisak, bakrotisak u duboki tisak, dok je sitotisak oblik propusnog tiska.^[3]

Tisak je također skupni pojam za tiskana izdanja koja nazivamo novine, časopisi, revije, magazini, itd. Najbrojnija vrsta tiska su dnevne novine.

1. ↑ M. Sophia Newman. 19. lipnja 2019. So, Gutenberg Didn’t Actually Invent the Printing Press. lithub.com (engleski). Literary Hub. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. prosinca 2020. Pristupljeno 10. siječnja 2021.
2. ↑ Marijana Jakšić. 2002. Senjske inkunabule i senjska tiskara. croatianhistory.net. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. srpnja 2020. Pristupljeno 10. siječnja 2021.
3. ↑ Babić, Darko. 1998. Uvod u grafičku tehnologiju. Grafički centar za ispitivanje i projektiranje. Zagreb. str. 93. ISBN 953-97441-0-5