Back Oekraïners Afrikaans Ucraineses AN أوكرانيون Arabic اوكرانيين ARZ Украинал AV Ukraynalılar Azerbaijani اوکراینالی‌لار AZB Украиндар Bashkir Okrainėitē BAT-SMG Украінцы Byelorussian

Ukrajinci

Ukrajinci
(українці)
Poznati Ukrajinci
Ukupno pripadnika
37 – 65 milijuna[1][2][3]
Važnija područja naseljavanja
Ukrajina 37,541.700[4]
Rusija > 2,942.961 [5]
Kanada 1,209.805 [6]
Brazil 1,190.000
SAD > 890.000 [7]
Kazahstan > 550.000 [8]
Moldavija > 375.000 [9]
Argentina 305.000 [10]
Bjelorusija 248.000 [11]
Paragvaj 130.000 [12]
Njemačka > 128.100 [12]
Italija > 107.118 [13]
Španjolska > 69.081 [14]
Portugal > 66.048 [15]
Rumunjska 61.350 [16]
Latvija 55.199 [17]
Slovačka 55.000 [18]
Kirgistan 50.442 [19]
Poljska 40.000 [20]
Turska 35.000 [16]
Australija 33.960 [21]
Azerbajdžan 30.000 [22]
Litva 22.488 [23]
Estonija 22.300 [24]
Grčka 14.149 [25]
Hrvatska 1878 [26]
Ostatak svijeta > 200.000
Jezik
ukrajinski, ruski (manjina)
Vjeroispovijest(i)
Pravoslavci (73%) - Grkokatolici (15,8%) - Protestanti (2,4%)
- Ostali (2,1%)
Napomena: neslužbeno dio populacije sebe smatra ateistima.
Izvor: Institut Razumkov, Kijev, 2006.[27]
Povezane etničke skupine
Slaveni, Istočni Slaveni

Bjelorusi, Rusi, Poljaci

Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima. Ukrajinci su u zapadnim izvorima sve do 20. stoljeća bili poznatiji kao Rusini (ukr. Pусини/Rusyny, lat. Ruteni), što danas predstavlja njihov stariji etnonim.[28]

Ukrajinska glazbenica Anastazija Petryk (2012.)
Ukrajinski pisac Jurij Andruhovič (2011.)
Kanadska glumica ukrajinskog porijekla Katheryn Winnick (2009.)

Konsolidacija: Ukrajinci pripadaju grupi slavenskih naroda s izraženijim srednjoeuropskim mentalitetom koji se donekle razlikuje od susjednog poljskog ili pak svojstvenog ruskog. Stara povijest ukrajinskog naroda još je od antičkog razdoblja stvarala njegovu zasebnu nacionalnu kulturu i specifičan ukrajinski mentalitet koji je bio jako povezan s dva recipročno kontrasna podneblja: starogrčkim i skandinavskim.[29][30] Ukrajinski narod se kulturološki konsolidirao već tijekom 10. i 11. stoljeća u sklopu stvaranja Kijevske Rusi te je kao takav do 13. stoljeća bio dominantan ostalim susjednim narodima. Mnogi kulturološki elementi u poljskom, bjeloruskom i ruskom društvu tada i nešto kasnije su preuzeti upravo od Ukrajinaca.[31]

Kolonizacija: Treba spomenuti da su žene u ukrajinskom društvu tradicionalno bile uvažavane i nerijetko su bile uključene u društvena zbivanja sve do uspostave Sovjetskog Saveza. Danas se Ukrajinci smatraju otvorenim, dobronamjernim i tolerantnim ljudima te su izrazito ponosni na svoju nacionalnu kulturu koja se usprkos višestoljetnim restrikcijama smatra jednom od najbogatijih, ali i najstarijih europskih kultura.[32] Proces rusifikacije tijekom posljednja tri stoljeća ostavio je poseban trag na svjetonazor ukrajinskog stanovništva prije svega u jugoistočnoj Ukrajini koja je nakon Staljinove represije naknadano naseljavana ruskim stanovništvom.[33]

Vrijednosti: S obzirom na to da su prostore Ukrajine kroz povijest naseljavali mnogi drugi narodi, počevši od staroiranskih Skita i Sarmata, zatim turkijskih Pečenega te Grka, Balta, Kelta, Gota i Vikinga, pa do Tatara, Litavaca, Poljaka i Rusa, Ukrajinci su relativno rano prihvatili kulturno-političke vrijednosti umjereno multikulturalne sredine i njezina vidno demokratična obilježja.[34] Na prostorima Ukrajine sve do dolaska ruskog cara Petra I. u 18. stoljeću nije bila poznata snažna autokratska vladavina nalik carskoj ili pak sovjetskoj iz 20. stoljeća. Ukrajinci su prema tome gotovo uvijek prirodno podilazili i težili nekim oblicima demokratskog odlučivanja, da li tipa oligarhijsko-monarhijskog u sklopu Kijevske Rusi ili gotovo demokratskog u Zaporoškoj Republici,[35] ovisilo je o društveno-političkim uvjetima pojedinih razdoblja.

Obrazovanje: Vrijedi spomenuti da je ukrajinski hetman Pilip Orlik zaslužan za formuliranje i stvaranje jednog od prvih demokratskih ustava u Europi, što govori o visokoj razini europske političke i druge kulture među Ukrajincima u 16. i 17. stoljeću.[36] Usprkos poljskoj okupaciji, Ukrajinci su u 17. stoljeću predstavljali najobrazovaniji narod pravoslavnog slavenskog svijeta, što danas potvrđuju mnogi povijesni izvori širom Europe.[37] Uz navedeno treba naglasiti da su Ukrajinci nakon 14. stoljeća vodili gotovo neprestanu političku i druge oblike borbe s ciljem uspostavljanja vlastite autonomije u sklopu određenih državnih zajednica ili pak samostalne ukrajinske države, što se odrazilo na njihov relativno tolerantan svjetonazor i borbu za razvoj demokratskog društva.[38]

  1. ↑ PAUL GROD: OUR OBJECTIVE IS TO RECONNECT 65 MILLION UKRAINIANS. Paul Grod. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. prosinca 2021. Pristupljeno 15. prosinca 2021.
  2. ↑ People groups: Ukrainian. Joshua Project. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. siječnja 2012. Pristupljeno 15. ožujka 2016.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  3. ↑ Vic Satzewich. 2003. The Ukrainian Diaspora. Routledge. str. 19. ISBN 978-1-134-43495-4
  4. ↑ Popis 2001. Inačica izvorne stranice arhivirana 6. srpnja 2007. Pristupljeno 27. prosinca 2007. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  5. ↑ Rusija (2001.)
  6. ↑ Kanada (2001.). Inačica izvorne stranice arhivirana 30. svibnja 2008. Pristupljeno 27. prosinca 2007. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  7. ↑ SAD
  8. ↑ Kazahstan (2005.)
  9. ↑ Moldavija. CIA - The World Factbook (engleski). 2007. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. studenoga 2015. Pristupljeno 27. prosinca 2007.
  10. ↑ Argentina. Ucrania.com (španjolski). Inačica izvorne stranice arhivirana 28. rujna 2007. Pristupljeno 27. prosinca 2007.
  11. ↑ Bjelorusija. CIA - The World Factbook (engleski). 2007. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. kolovoza 2019. Pristupljeno 27. prosinca 2007.
  12. ↑ a b Startseite. Statistisches Bundesamt Deutschland (engleski)
  13. ↑ Cittadini Stranieri. Popolazione residente per sesso e cittadinanza al 31 Dicembre 2005. Italia - Tutti i Paesi. Statistiche demografiche ISTAT (talijanski). 2005. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. listopada 2017. Pristupljeno 27. prosinca 2007.
  14. ↑ Instituto Nacional de Estadística: Avance del Padrón Municipal a 1 de enero de 2007. Datos provisionales. [1]  Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. travnja 2007. (Wayback Machine).
  15. ↑ Imigrantes do Leste. Imigrantes (portugalski). Inačica izvorne stranice arhivirana 12. listopada 2007. Pristupljeno 27. prosinca 2007.
  16. ↑ a b Recensamant Romania 2002. Agentia Nationala pentru Intreprinderi Mici si Mijlocii (rumunjski). 2002. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. svibnja 2007. Pristupljeno 27. prosinca 2007.
  17. ↑ Arhivirana kopija (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 22. srpnja 2011. Pristupljeno 26. listopada 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  18. ↑ Slovačka. CIA - The World Factbook (engleski). 2007. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. travnja 2020. Pristupljeno 5. kolovoza 2007.
  19. ↑ National LIFE Strategy for Phase IV in Kyrgyzstan and Workplan for 2001-2004. Life (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 2. prosinca 2008. Pristupljeno 27. prosinca 2007.
  20. ↑ Poland: Stock of foreigners (selected components) by major citizenships, 2000. emz-berlin.de (engleski). 2004
  21. ↑ "Ancestry by Birthplace of Parent(s)  Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. listopada 2004. (Wayback Machine)" Australia: 2001 Census. 2001.
  22. ↑ I. Umudlu. 2001. Azerbaijan has preserved its `unique country' image because of the population's ethnic composition. Ayna (engleski). Eurasianet. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. srpnja 2007. Pristupljeno 5. kolovoza 2007.
  23. ↑ Lithuania: Population by ethnic nationality* (2001). emz-berlin.de (engleski). 2001
  24. ↑ Estonia. CIA - The World Factbook (engleski). 2007. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. travnja 2009. Pristupljeno 27. prosinca 2007.
  25. ↑ "Data on immigrants in Greece, from Census 2001, Legalization applications 1998, and valid Residence Permits, 2004  Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. prosinca 2007. (Wayback Machine)" migrantsingreece.org.
  26. ↑ DZS, Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. Stanovništvo prema državljanstvu, narodnosti, vjeri i materinskom jeziku (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 22. travnja 2021. Pristupljeno 8. rujna 2013.
  27. ↑ Institut Razumkov, Kijev, 2006. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. travnja 2014. Pristupljeno 20. ožujka 2014. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  28. ↑ Как русины стали украинцами. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. lipnja 2009. Pristupljeno 11. rujna 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  29. ↑ Матеріальна культура українських племен в часах розселення і по нїм
  30. ↑ Н. КОСТОМАРОВ: СЛАВЯНСКАЯ МИФОЛОГИЯ
  31. ↑ G. Vernadsky; The Origin of Russia (Oxford, 1959.)
  32. ↑ Державність і культура
  33. ↑ Włodzimierz Bączkowski (1958). Russian colonialism: the Tsarist and Soviet empires - New York, Frederick A. Praeger
  34. ↑ Н. М. Яковенко: Політична культура еліт
  35. ↑ The name of the Ukrainian Cossack state, which existed from 1648 to 1782.
  36. ↑ Cossack statesman and hetman-in-exile.
  37. ↑ Релігія і церква (О.П.Моця)
  38. ↑ The East Slavic nation constituting the native population of Ukraine.
From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Nelliwinne