Svojstva orbite | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
Prosječni polumjer | 2 870 671 400 km 19,19 AJ[1] | ||||||
Ekscentricitet | 0,047 220 087 | ||||||
Perihel | 2 735 118 100 km 18,283135 AJ | ||||||
Afel | 3 006 224 700 km 20,095371 AJ | ||||||
Ophodno vrijeme | 30 687,15 d 84,0168 46 god[2] | ||||||
Sinodički period | 369,66 d[3] | ||||||
Orbitalna brzina | 6,8 km/s | ||||||
Nagib orbite | 0,772556° prema ekliptici | ||||||
Broj prirodnih satelita | 27 | ||||||
Fizička svojstva | |||||||
Ekvatorijalni polumjer | 25 559 ± 4 km (4,007 Zemljinog)[4] | ||||||
Polarni polumjer | 24 973 ± 20 km (3,929 Zemljinog) | ||||||
Spljoštenost | 0,98 | ||||||
Površina | 8,115 6 × 109 km2 (15,91 Zemljine) | ||||||
Masa | 8,681 ± 0,001 3 × 1025 kg (14,536 Zemljine)[5] | ||||||
Volumen | 6,833×1013 km3 (63,086 Zemljinog) | ||||||
Prosječna gustoća | 1 270 kg/m3 | ||||||
Gravitacijsko ubrzanje na ekvatoru | 8,69 m/s2 = 0,886 g | ||||||
Period rotacije | 0,71833 d (17 h 14 min 24 s) (retrogradno)[6] | ||||||
Brzina rotacije | 9 320 km/h (2,59 km/s) | ||||||
Nagib osi | 97,77° | ||||||
Albedo | 0,488 | ||||||
Brzina oslobađanja | 21,3 km/s | ||||||
Površinska temp. |
| ||||||
Atmosfera | |||||||
Sastav i podjela atmosfere | (ispod 1,3 bar) 83 ± 3 % vodik (H2) |
Uran je sedmi po redu planet od Sunca, na srednjoj udaljenosti od Sunca 19,23 astronomskih jedinica. To je prvi planet koji je bio otkriven teleskopom (William Herschel, 1781.). Ime je dobio po Uranu, bogu neba i ocu Titana u grčkoj mitologiji. Od Zemlje je veći oko 4 puta, a masivniji oko 14,5 puta. Zbog brze vrtnje blago je spljošten. Suprotno uvriježenom urbanom mitu nastalom iz krivo sintetiziranih prvih fotografija u boji Voyagera 2, Uran nije ni zelene ni cijan boje, nego svijetlo plave boje koju uzrokuje kombinacija tragova metana i Rayleighovog raspršenja svjetlosti u vodiku i heliju. Gledano teleskopom sa Zemlje, Uran može imati blago cijan nijansu zbog efekta Zemljine atmosfere.
Antički narodi nisu znali za Uran jer je na rubu vidljivosti golog oka čak i u najpovoljnijim uvjetima noćnog neba. Tijekom opozicije sjaj mu dostigne prividnu magnitudu +5,8. Sa Zemlje se u najboljem slučaju vidi kao pločica kutnog promjera 4".
Ekvatorski promjer mu je oko četiri puta veći od Zemljinog, a masa 14,5 puta veća od Zemljine. Prosječna gustoća planeta je 1,27.
Ekvator mu je otklonjen od ravnine staze za 97,8°, te mu je os vrtnje gotovo polegnuta u ravnini staze zbog čega mu se redoslijed godišnjih doba bitno razlikuje od onih ostalih planeta: četvrtinu godine prema Suncu je okrenuto jedno od polarnih područja, kada se izmjena dana i noći zbiva jedino u području ekvatora, sa Suncem nisko pri horizontu. Drugu četvrtinu godine prema Suncu je okrenuto ekvatorsko područje, s brzom izmjenom dana i noći, itd. Iako ekvator nije stalno osunčan, temperatura na Uranu najviša je u ekvatorskom području.[7]
<ref>
oznaka; nije zadan tekst za izvor :0