W i Z bozoni
| |
Feynmanov dijagram za beta-minus raspad neutrona u proton, elektron i elektronski antineutrino, putem srednjeg teškog W- bozona.
| |
Kompozicija: | Elementarna čestica |
Čestična statistika: | Bozoni |
Međudjelovanje: | Slaba nuklearna sila |
Simbol(i): | W± i Z0 |
Teoretiziran: | S. L. Glashow, S. Weinberg i A. Salam |
Otkriven: | 1983. u CERN-u u Ženevi |
Masa: | W: 80,379 ± 0,012 GeV/c2 Z: 91,1876 ± 0,0021 GeV/c2[1][2] |
Električni naboj: | W: ±1 e; Z: 0 e |
Spin: | 1 |
Slabi izospin: | W: ±1 Z: 0 |
Slab hipernaboj: | 0 |
W i Z bozoni su elementarne čestice prijenosnici slabe nuklearne sile, odgovorne za raspade protona u neutrone i obrnuto. Za razliku od ostalih baždarnih bozona, mase mirovanja su mi različite od nule, a iznose 80,4 i 91,2 GeV/c2, što je gotovo 100 puta više od mase protona, zbog čega im je djelovanje ograničeno na atomsku jezgru.