Abortion and mental health

Ndị ọkachamara sayensị na ahụike ekpebiela ugboro ugboro na ite ime enweghị nnukwu ihe egwu ahụike uche karịa iburu afọ ime na-atụghị anya ya ruo ogologo oge.[1][2][3] Agbanyeghị, mmekọrịta dị n'etiti ite ime na ahụike uche bụ mpaghara esemokwu ndọrọ ndọrọ ọchịchị.[4][5] Na 2008, American Psychological Association kwubiri mgbe nyochachara ihe akaebe dị na ite ime abawanyeghị ohere nke nsogbu ahụike uche. Na 2011, U.K. National Collaborating Centre for Mental Health n'otu aka ahụ kwubiri na ite ime nke mbụ n'ime ọnwa atọ nke mbụ adịghị abawanye ohere nke nsogbu ahụike uche ma e jiri ya tụnyere iweta afọ ime n'oge.[3][6] Na 2018, National Academies of Sciences, Engineering, and Medicine kwubiri na ite ime adịghị eduga ịda mbà n'obi, nchekasị, ma ọ bụ nsogbu nrụgide post-traumatic.[1] U.K. Royal College of Obstetricians and Gynecologists n'otu aka ahụ chịkọtakwara ihe akaebe site n'ịchọpụta na ime ime abawanyeghị ohere nke nsogbu ahụike uche ma e jiri ya tụnyere ụmụ nwanyị na-ebu afọ ime na-achọghị ruo oge.[7] Nnyocha abụọ e mere na ndị Danish na 2011 na 2012 nyochara njikọ dị n'etiti ite ime na ntinye uche nke uche ahụghị mmụba na ntinye aka mgbe imechara ime. Otu nnyocha ahụ, n'ezie, chọpụtara mmụba nke nnabata nke uche mgbe amuchara nwa mbụ.[8] Nyochaa usoro nyocha nke 2008 nke akwụkwọ ahụike gbasara ite ime na ahụike uche chọpụtara na ọmụmụ ihe dị elu na-egosikarị ole na ole ma ọ bụ enweghị ahụike uche nke isi ite ime, ebe ọmụmụ adịghị mma nwere ike ịkọ nsonaazụ ọjọọ. ^[1]

N'agbanyeghị ịdị arọ nke echiche sayensị na ahụike, ụfọdụ ndị na-akwado ime ime anọgidewo na-ekwu na njikọ dị n'etiti ite ime na nsogbu ahụike uche.[1] Ụfọdụ ndị na-emegide ime ime ejiriwo okwu ahụ bụ "ọrịa na-ete ime post" na-ezo aka na mmetụta uche na-adịghị mma nke ha na-ekwu na ọ bụ ite ime. Agbanyeghị, “ọrịa afọ ime mgbe afọ ime gasịrị” anaghị amata dị ka ọrịa n'ezie site n'aka obodo ahụike.[2][3] Ọrịa ime afọ ime (PAS) adịghị etinye na akwụkwọ nyocha na nyocha nke ọrịa uche DSM-IV-TR[4] ma ọ bụ na ndepụta ICD-10 nke ọnọdụ uche.[5]. Ndị ọkachamara n'ịgwọ ahụike na ndị na-akwado nhọrọ nhọrọ ekwuola na mbọ iji kwalite echiche nke "ọrịa ime afọ ime" bụ ụzọ ndị na-akwado ime ime na-eji maka ebumnuche ndọrọ ndọrọ ọchịchị.[6][1][7] Ụfọdụ ndị omebe iwu steeti U.S. enyewo iwu ka a gwa ndị ọrịa na ite ime na-abawanye ohere ha nwere ịda mbà n'obi na igbu onwe ha, n'agbanyeghị ihe akaebe sayensị na-emegide nzọrọ dị otú ahụ..^[1][2]

1. ↑ ^{1.0 1.1} (2008) "Abortion and long-term mental health outcomes: a systematic review of the evidence". Contraception 78 (6): 436–50. DOI:10.1016/j.contraception.2008.07.005. PMID 19014789. 
2. ↑ Lazzarini Z (November 2008). "South Dakota's Abortion Script – Threatening the Physician-Patient Relationship". N. Engl. J. Med. 359 (21): 2189–2191. DOI:10.1056/NEJMp0806742. PMID 19020321.