Fela Kuti

Fela Anikulapo Kuti
mmádu
ụdịekerenwoke Dezie
mba o sịNaijiria Dezie
Aha ọmụmụFela Anikulapo Kuti, Olufela Olusegun Oludotun Ransome-Kuti Dezie
aha pseudonymAbami Eda, Fela Aníkúlápó Kuti Dezie
ụbọchị ọmụmụ ya15 Ọktoba 1938 Dezie
Ebe ọmụmụAbeokuta Dezie
Ụbọchị ọnwụ ya2 Ọgọọst 1997 Dezie
Ebe ọ nwụrụLagos Dezie
Ụdị ọnwụeke na-akpata Dezie
ihe kpatara ọnwụdeath from AIDS-related complications Dezie
ŃnàIsrael Oludotun Ransome-Kuti Dezie
ŃnéFunmilayo Ransome-Kuti Dezie
nwanneOlikoye Ransome-Kuti, Beko Ransome-Kuti Dezie
Dị/nwunyeunknown value, Remilekun Kuti Dezie
nwaFemi Kuti, Seun Kuti Dezie
asụsụ ọ na-asụ, na-ede ma ọ bụ were na-ebinye akaBekee, Asụsụ Yoruba, pidgin Naịjirịa Dezie
ebe agụmakwụkwọTrinity Laban Conservatoire of Music and Dance, Abeokuta Grammar School Dezie
oge ọrụ ya (mmalite)1958 Dezie
Oge ọrụ ya (njedebe)1997 Dezie
onye otu ndọrọ ndọrọ ọchịchịMovement of the People Dezie
agbụrụNdi Yoruba Dezie
diskografiFela Kuti discography Dezie
ụdịjazz, highlife, Afrobeat Dezie
akara ndekọWrasse Records, Barclay, JVC, EMI Dezie
onye nlereranyaOrlando Julius Dezie
ihe omume dị ịrịba amaprisoner of conscience Dezie
Ihe nriteAll African Music Legend Award Dezie
webụsaịtịhttp://www.felaproject.net Dezie
gosiputara yaMy Friend Fela Dezie
nnọchiaha nkeonweL485 Dezie

 Templeeti:Infobox musical artist Fela Aníkúlápó Kuti (a mụrụ Olufela Olusegun Oludotun Ransome-Kuti ; 15 October 1938 [1] – 2 August 1997), a makwa ya dịka Abami Eda, ọ bụ onye ọkụ egwu nke Naijiria, onyeisi ndị egwú, onye na-echepụta egwu, onye ndọrọ ndọrọ ọchịchị, na Pan-Africanist . A na-ewere ya dị ka onye ọsụ ụzọ Afrobeat, ụdị egwu Afrịka nke na-ejikọta egwu ndị Yoruba ọdịnala na ụdị olu ya na funk na jazz America. [2] N'oge ọ na-ewu ewu, a na-akpọ ya otu n'ime ndị na-eme egwu na-ama aka na Africa . [3] AllMusic kọwara ya dị ka olu egwu na ndọrọ ndọrọ ọchịchị nke mba ụwa pụtara.

Kuti bụ nwa onye na-akwado ikike ụmụnwanyị Naijiria, Funmilayo Ransome-Kuti. Ka ha nwechara ahụmịhe mbụ na mba ofesi, ya na ndị otu ya Africa 70 (nwere onye na-akụ Tony Allen ) gbagoro dịka ndị àmà ama na Naijiria n'ime afọ 1970s, bụ oge ọ bụ onye nkatọ n'ekwughị okwu na ebumnuche nke ndị agha Naijiria . N'afọ 1970, ọ tọrọ ntọala Kalakuta Republic commune, bụ nke kwupụtara onwe ya pụọ na ọchịchị ndị agha. Ebibiri obodo a na mbuso agha 1978. Gọọmenti Muhammadu Buhari tụrụ ya mkpọrọ n'afọ 1984, mana ọ hapụrụ ya ka ọnwa iri abụọ gachara. Ọ gara n'ihu na-edekọ ma na-eme ihe site n'afọ 1980 na 1990. Kemgbe ọ nwụrụ na 1997, nwa ya nwoke bụ Femi Kuti na-elekọta na nchịkọta egwu ya.

  1. Fela Kuti – 10 of the best (en). the Guardian (2016-05-05). Retrieved on 2022-03-03.
  2. Albert Oikelome. Stylistic Analysis of Afrobeat Music of Fela Anikulapo Kuti. Analysisworldmusic.com. Archived from the original on 7 July 2011. Retrieved on 27 January 2013.
  3. Kpọpụta njehie: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named rebel

From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Nelliwinne