Matsebe Sekhukhune

Sekhukhune goba Matsebe Sekhukhune, (1814–1882), e be e le ngwana wa mathomo go ba bararo ba kgoši Sekwati le Thorometjane. Barwa ba Kgoši Sekwati ke Sekhukhune (Matsebe), Dinkwanyane le Kgoloko. Ka setšo sa Bapedi bogoši bo tšea ke ngwana wa pele ka morago ga lehu la tatagwe. Matsebe (Sekhukhune) o rile ka morago ga lehu la tatagwe (Sekwati) ka 1861, a latela setšo sa Sepedi ka ge tatagwe e be e le kgoši. O thopile bogoši go morwarragwe Mampuru ka lerumo. Mampuru yeo lehono ba reetšego Pretoria Central Prison ka yena, e be e le morwarrago Sekhukhune ka ge mmagwe (Kgomomakatane) a nyetšwe ke bakgomana ba gaSekwati. Mampuru o godišitšwe ke mmago Sekhukhune (Thorometšane) ka lapeng la mošate.

Ge Hendrik Potgieter le mašole a gagwe (Voortrekkers) ba hlasela mošate wa Bapedi ka pširing ka 1838. Sekwati o ba fentše empa a tla a lemoga gore mošate wa gagwe wa pširing ga se wa bolokega ke ge a tlo hudugela Thaba Bošego (Leolo).

Sekhukhune I, e be e le kgoši kgolo ya Bapedi (goba Marota) ba ga Sekhukhune, Limpopo nageng ya Afrika Borwa. O be a dula thabeng ya Leolo,[1] e ago kgona go e šireletša. Naga ya Kgoši kgolo Sekhukhune e thoma ka noka ya Lekwe, south (Vaal River), go fihla ka noka ya Lebepe, north (Limpopo River) gape Mogomatse, east (Komati River) le kgalagadi, west (Bophirima).


Setšhaba sa Bapedi se bopa ke mehlobo ya DiTlou le (Mmola letlaka)Marota bana baMadi a bogoši!

Batau Manganeng, Masemola, Mogashoa), Bakgaga (Mphahlele, Kopa, Maake), Baroka (Malatši, Ratau, Mashishi, Phasa), Bakwena, Bakone (Matlala), Moletlane le babangwe. Magoši a gaSekhukhune ka Palo 167 le Dintona tše 268.

Ba bodikela (Makgowa) ba rile ge ba fihla mo nageng ya gaSekhukhune ba e abaganya ka ge ba be ba nyaka mahumo a naga (gauta) ba be ba e reela leina la Transvaal, ge go fihla Maisemane ba e a abaganya gape ba e bitša PWV (Pretoria, Witwatersrand le Vereeniging). Kgošikgolo Sekhukhune o lwetše naga ya gagwe goba go fihla Maburu le Maisemane ba kopana ba dira seboka gore ba kgone go ka fenya Sekhukhune.

Sekhukhune o kgonne go fenya ntwa magareng ga Maburu le Maesimane ba le seboka. Goba go fihla Maburu le Maisemane ba eya go hloma seboka se sengwe le Maswatsi ke ge ba kgona go mo swara ba moiša ko kgolegong ya Pitori (Tshwane).

Lešika la kgoro ya Sekhukhune.

  1. du Plessis, E.J. (1973). Suid-Afrikaanse berg- en rivier name. Tafelberg-uitgewers, Cape Town. p. 187. ISBN 0-624-00273-X. {{cite book}}: Cite has empty unknown parameter: |coauthors= (help)

From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Nelliwinne